U BiH u 2016. registrirano oko 70 potresa, najugroženiji Tomislavgrad i Livno

Područje između Tomislavgrada i Livna, zatim jedan dio prema jadranskoj obali, pogranični dio s Hrvatskom, najugroženije su područje što se tiče BiH, i tamo se od 70 do 80 posto potresa dogodi na cijelom dijelu BiH – ističe Gorušanin

potres

U posljednjih 100 godina u Bosni i Hercegovini je registrirano više od 1.000 potresa amplitude veće od tri stupnja po Richteru, a godišnje se u BiH registrira oko 1.100 potresa amplitude manje od 2,5 stupnja Richtera – podaci su Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Rusmir Gorušanin iz ovog centra kazao je za Fenu da se u BiH na godišnjoj razini dogodi 70 do 90 potresa, a u 2016. godini bilo je oko 70 potresa, od slabijih, umjerenih, do jačih.

Precizirao je da su posebno zapadna i istočna Hercegovina seizmički jako aktivna područja.

– Područje između Tomislavgrada i Livna, zatim jedan dio prema jadranskoj obali, pogranični dio s Hrvatskom, najugroženije su područje što se tiče BiH, i tamo se od 70 do 80 posto potresa dogodi na cijelom dijelu BiH – ističe Gorušanin, navodeći da je kontinentalni dio BiH manje ugrožen.

Pojašnjava da područje Balkana ulazi u sastav sredozemnog transazijskog seizmičkog pojasa, a uzrok potresa na Balkanu je podvlačenje afričke ploče pod podzemni euroazijski masiv.

Potresi se, kaže Gorušanin, ne mogu predvidjeti, ali se mogu izvršiti odgovarajuće statističke procjene, odnosno izračunati mogućnost pojave potresa na određenom prostoru, a u BiH je to najviše zapadna i istočna Hercegovina.

– Potresi se ne mogu predvidjeti niti spriječiti, ali je jako važno da ublažimo ta djelovanja potresa u epicentralnom području. A ublažit ćemo ih odgovorajućom gradnjom građevinskih objekata, kojim bi se efekti potresa sveli na minimum – naglasio je Gorušanin.

Dodao je da za gradnju nije dovoljan samo makroseizmički intenzitet najjačeg potresa, nego treba znati maksimalnu amplitudu pomaka, brzinu i ubrzanje, pomjerenje tla za vrijeme najjačeg potresa.

– Potrebno je neprekidno praćenje i detaljno proučavanje potresa što naš centar radi kako bismo dobili što potpunuje podatke o potresima. Naravno, da je potrebna i veća edukacija građana od odgovarajućih organizacija, kao što cu centri civilne zaštite – poručio je Gorušanin.

Govoreći o području Sarajeva, kazao je da su se u protekloj godini dogodila dva potresa u blizini glavnog grada BiH, koji su bili umjerene jačine.

– U 2012. godini smo imali u Zenici snažan potres, magnitude 4,7 stupnjeva Richtera, 2013. imali smo 4,1 stupanj Richtera u Tomislavgradu, 2015. na Koranu na Palama imali smo prilično jak potres 4,2 stupnja Richtera i 2016. imali smo 4,4 stupnja u Bileći. Što se tiče 2014. godine imali smo jaku seizmičku aktivnosti, posebno u Hercegovini u Gacku, zatim u Livnu, Bosanskom Grahovu i Laktašima gdje su izmjerene magnitude od 4,1 – 4,2 stupnja Richtera – navodi Gorušanin.

Govoreći o uputama za stanovništvo kako se treba ponašati u slučaju potresa kaže da se odgovarajućom edukacijom može postići da ljudi u tom trenutku ne paničke i da ne trče u stubišta, jer su to vrlo osjetljiva mjesta i tu se najviše strada.

Gorušanin ističe da potresi koji se događaju u BiH ne izaziva ljudske žrtve, odnosno nisu toliko jaki.

– Što se tiče konkretno Sarajeva, tu se predviđa maksimalni intenzitet 7 stupnjeva Merkalijeve skale, mogle bi se ošteti neke zgrada, polomiti crijepove, ali da se predviđaju neki katastrofalni potresi u u Sarajevu – ne – poručio je.

Večernji.ba

Komentari