‘Kolaps u Turskoj prije 
je izazvalo trošenje milijardi na Balkanu nego Trumpove sankcije’

Umislio si je da je time što je postao sultan Turska postala velesila i u tome se prevario. Pa vidite njegov nastup?! Prema svima je neprijateljski raspoložen, kaže Tahrawi

Kakva smo mi velesila? Ako je jedan Trumpov tvit o povišenju carina za aluminij i čelik uništio tursku liru i gospodarstvo, što bi bilo s nama da nas je bombardirao? Turska bi kao država nestala!”, napisao je na svojoj stranici na Facebooku jedan turski sveučilišni profesor komentirajući trenutačno gospodarsko stanje u Turskoj te pozivajući Erdoğana da nešto i učini, a ne samo da se svađa i hrani turski narod slatkim riječima.

 

Svoj status na Facebooku završio je rečenicom: “Trump sada već nekoliko dana šuti. Strepimo od sljedećeg Trumpova tvita nakon kojeg će Turska možda morati proglasiti i bankrot.” Za veliki pad turske lire, turski predsjednik Tayyip Erdoğan optužio je američkog predsjednika Donalda Trumpa tvrdeći kako je u namjeri da kazni Tursku zbog njegove najave da će i dalje surađivati s Iranom i neće se obazirati na sankcije koje je Trump ponovno uveo toj zemlji, napominjući da će sve turske kompanije neometano raditi s Iranom, povećao carine na čelik i aluminij i to cinički najavio tvitom. Odnosi na najnižim granama “Upravo sam odobrio udvostručivanje tarifa na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Aluminij će sada biti na 20 posto, a čelik na 50 posto. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!” Erdoğan je odmah reagirao na Trumpovu objavu tvrdeći kako “oni koji su planirali izvesti državni udar u srpnju 2016., sada to žele učiniti ekonomskim putem”, nazvavši pad turske lire za 18 posto u odnosu na dolar “raketama gospodarskog rata ispaljenima na Tursku”.

 

“Oni koji se ne mogu s nama nositi izveli su digitalne valutne urote koje nemaju veze sa stvarnošću naše zemlje, s našom proizvodnjom i stvarnom ekonomijom”, kazao je Erdoğan naglasivši da se Turska “ne urušava, da nije razorena niti u stečaju ili krizi” te je ponovno pozvao turske građane da prodaju svoje dolare i eure kako bi spriječili dalje potonuće pada lire koja je izgubila oko 40 posto vrijednosti samo u ovoj godini. Naime, odnosi između Turske i Sjedinjenih Država, koje su saveznice unutar NATO-a, pali su na najniže grane unazad više desetljeća zbog niza pitanja, od različitih interesa prema Siriji, turske ambicije da kupi ruski obrambeni sustav do američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u zatvoru u Turskoj pod optužbom za terorizam. Analitičari su uvjereni da će se tenzije i sukobi nastaviti s obzirom na to da ni jedan od predsjednika, ni Erdoğan ni Trump, ne namjeravaju popustiti. Slučaj pastora Andrewa Brunsona (52) dodatno je narušio ionako zategnute odnose između SAD-a i Turske.

Nakon što turski predsjednik Erdoğan nije htio osloboditi Brunsona, Trump je uveo sankcije protiv turskog ministra pravosuđa Abdulhamita Güla i ministra unutarnjih poslova Süleymana Soylua, nakon čega je Erdoğan naložio zamrzavanje imovine američkog ministra pravde i unutarnjih poslova. Erdoğan je jasno poručio svom kolegi Trumpu da za oslobađanje pastora izruči Turskoj muslimanskog klerika Fetullaha Gulena kojega Ankara optužuje za pokušaj državnog udara 2016. Andrew Brunson je 2016. uhićen u čistkama koje su se dogodile poslije pokušaja državnog udara. Brunson je evanđeoski župnik Crkve uskrsnuća Izmir, male protestantske Crkve s oko 25 zborova. Uhićen je 7. listopada 2016. i optužen za pripadnost pokretu Gulen. U ožujku je formalno podignuta optužnica zbog optužbi za špijunažu i veze s terorističkim organizacijama. Brunson je optužen i za podupiranje zabranjene Kurdistanske radničke stranke. Prijeti mu čak 35 godina zatvora, a suđenje će se nastaviti u listopadu.

Nakon velikig pritiska Donalda Trumpa 25. srpnja 2018., Brunson je pušten na slobodu i stavljen u kućni pritvor. Iako je Erdogan optužio Trumpa zbog financijskog kolapsa i drastičnog pada turske lire, analitičari su uvjereni kako odluka Donalda Trumpa o povećanju carina na čelik i aluminij nije mogla utjecati na tako drastičan pad lire te da se razlozi kriju u Erdoğanovoj lošoj politici. – Nemoguće da je zbog američkih sankcija došlo do financijskog kolapsa u Turskoj i pada lire jer su te sankcije gotovo simbolične. Kad realno gledamo, Trump povećanje carina na aluminij i čelik nije nametnuo samo Turskoj nego i mnogim drugim zemljama, pa se pitam zašto u njima nije došlo do financijskog kolapsa? – kazao je za Večernji list Hassan Tahrawi, turski novinar i politički analitičar, ističući kako svi u Turskoj odavno primjećuju da tursko gospodarstvo već dulje pada i samo je bilo pitanje kada će doći do rušenja turske lire. – Iako je o tome govorila i turska oporba u vrijeme predizborne kampanje, ukazujući na trulež turskog gospodarstva, ove su sankcije to samo ubrzale. Ekonomski analitičari u Turskoj već dulje upozoravaju da investicije i ulaganja u Turskoj idu u krivom smjeru jer je Turska ušla u projekte veće od njezinih mogućnosti – govori Tahrawi ističući kako je Erdoğanu prioritet gradnja najveće zračne luke na svijetu, mostova, podmorske željeznice…

Kamioni ne idu preko Sirije – To su velike investicije, radi se o stotinama milijardi dolara. Kada u to investirate, novac dajete odmah, a vraća vam se godinama i na kapaljku. S druge strane, Erdoğan se nije obazirao na proizvodnju, na poljoprivredu. Od kada je na vlasti pa sve dosad nije sagrađena ni jedna tvornica u kojoj bi se ljudi zaposlili. Kada ste ga vidjeli na otvaranju neke tvornice? Samo na otvaranju mostova, zračnih luka… Za Tursku je najgore što je veliki kapital ušao iz arapskog svijeta, i to novac od Iračana, Sirijaca i bogatih zemalja Zaljeva, ali taj novac nije korišten za investicije. Taj kapital korišten je ili za kupnju ili za gradnju nekretnina. U Turskoj se svašta gradi, ali što vrijedi gradnja ako ne prodajete? Bez obzira na Trumpov potez, uvođenjem sankcija nekim turskim dužnosnicima te povećanjem carina na čelik i aluminij nemoguće je da turska lira preko noći izgubi na vrijednosti 50% – tvrdi Tahrawi uvjeren kako je za pad lire u velikoj mjeri kriv Erdoğan i njegova pogrešna unutarnja i vanjska politika, zbog čega ga oporba često kritizira.

– Veliku ulogu u tome odigrala je i njegova politika prema Siriji. Svi gradovi duž granice sa Sirijom imaju velike ekonomske teškoće. Zbog zatvaranja granice sa Sirijom obustavljen je prijevoz kopnom. Sva turska roba išla je u zemlje Zaljeva upravo preko Sirije. Već sedam godina ni jedan kamion nije prevozio robu prema bogatim zemljama Zaljeva već sve ide ili zrakoplovom ili morskim putem, što je tri ili četiri puta skuplje. Također, Erdoğan je stao na stranu Katara i ušao u veliki sukob sa Saudijskom Arabijom i Egiptom. A da ne govorimo o njegovoj politici prema EU zbog koje ga ni jedan političar EU ne simpatizira – govori Tahrawi tvrdeći da Turska troši više od 32 milijarde dolara na izbjeglice, kojih samo iz Sirije ima više od četiri milijuna, ali ima i Iračana, Jemenaca i mnogih drugih. – Tijekom 16-godišnje vladavine Erdoğana, Turska je uložila značajne napore i novac za stjecanje sve većeg političkog, kulturnog i ekonomskog položaja na Balkanu: osigurao je razvojnu pomoć, vodio velike infrastrukturne projekte, otvorio škole, sveučilišta i obnovio džamije, ohrabrio turske kompanije da ulažu u BiH, Kosovu, Makedoniji, Srbiji…

– Možda će Erdoğan uspjeti zaustaviti pad lire, ali to se neće pozitivno odraziti na život građana jer će sve poskupjeti, od goriva nadalje. Ljudi koji su do prije mjesec dana imali plaću oko tisuću dolara, sada imaju upola manje. Cijene će drastično rasti jer mi gotovo sve uvozimo – zaključio je Hassan Tahrawi.

https://www.vecernji.hr

Komentari