LIVNO / Napokon poznato kako je izgledala starohrvatska crkva pronađena na seoskom groblju

Arheolozi su se te davne 1885. silno uzbudili kad je na katoličkom groblju u selu Rapovinama pokraj Livna sasvim slučajno pronađen ulomak crkvene grede (arhitrav) s uklesanim latinskim natpisom iz kojeg je proizlazilo da je neki uglednik podigao crkvu i posvetio je sv. Petru “za spasenje duše svoje”.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Povijesni izvori i ostaci crkvenoga namještaja odavno su upućivali na to da se na tome mjestu skriva crkva, no to je napokon bio čvrst dokaz njezina postojanja. Na temelju obilježja natpisa i reljefnih ukrasa arheolozi su zaključili da je crkva sagrađena potkraj 9. ili početkom 10. stoljeća u vrijeme hrvatskoga kneza Branimira i njegova nasljednika Muncimira.

Donator crkve stoga bi mogao biti livanjski župan Želimir, koji se spominje u ispravi kneza Muncimira iz 892., što je ujedno i prvi spomen Livna u povijesnim izvorima. Livno (Hlivno, lat. Cleuna) u to je vrijeme bilo središte Livanjske županije, jedne od jedanaest županija ranosrednjovjekovne hrvatske države.

No, kako je crkva izgledala i kolika je bila, ostalo je nepoznato sve dok istraživanja nije pokrenuo Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu (FMGG). Arheološka iskapanja, koja su trajala između 2010. i 2013. godine, vodila je muzejska savjetnica Marija Marić Baković, Sinjanka koja se skrasila u Livnu.

– Pronašli smo temelje crkve i brojne ulomke crkvenog namještaja. Crkva je u tlocrtu pravokutnog broda, glatkih neraščlanjenih zidova, orijentacije istok – zapad, s istaknutom polukružnom, bačvasto presvođenom apsidom na istoku.

Ulazni prostor u crkvu bio je nešto uži i od njega je sačuvan samo dio sjevernoga zida – kaže Marić Baković, koja je rezultate sustavnih arheoloških istraživanja predstavila na izložbi otvorenoj ovih dana u prostoru livanjskog FMGG-a.

izložbi, postavljenoj uz financijsku potporu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti, mogu se vidjeti ulomci pregrade svetišta, imposti, kamenica za posvećenu vodu, ulomci prozora i dovratnika, rimske spolije, fotografije s iskapanja te, što je posebno zanimljivo, rekonstrukcija nekadašnjeg izgleda crkve sv. Petra.

Rekonstrukcijom je ustanovljeno da je crkva do kraja 17. stoljeća doživjela nekoliko građevinskih intervencija. Veći zahvati vjerojatno su se dogodili nakon 1463., kad je crkva stradala u vrijeme prvih upada Turaka u Livno, a potom, nakon što je grad privremeno oslobođen, ponovno obnovljena.

Zanimljivo je, također, da je između dviju podnica nađen novčić ugarskoga kralja Matije II., kovan između 1613. i 1619., koji potvrđuje da je crkva posljednji put obnovljena u prvoj polovini 17. stoljeća.

Crkva sv. Petra srušena je između 1686. i 1689. kao posljednja od srednjovjekovnih crkava u Livanjskome polju i od tada više nije u funkciji. Rušenje se povezuje s upadima krajiškog uskoka Stojana Mitrovića (Jankovića) iz 1686., kad su Livno i okolna sela u dva navrata opljačkani i zapaljeni.

Što će biti s ostacima crkve? – Konzervirali smo ostatke crkvene arhitekture na groblju u Rapovinama, a arheološki je lokalitet, odlukom Povjerenstva za proglašenje nacionalnih spomenika u Sarajevu, zaštićen od daljnjih ukopa – kaže autorica izložbe Marija Marić Baković i napominje da je to dosad jedina istražena predromanička ili starohrvatska crkvica na livanjskome području. No, poznato im je još nekoliko potencijalnih nalazišta pa ćemo zasigurno svjedočiti novim otkrićima livanjskih arheologa.

www.vecernji.ba

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply