MAHIR KEVRIĆ: Bošnjačka djeca u Livnu se osjećaju loše, segregirano

Mahir Kevrić je jedan od prvih suradnika i stipendista portala Akos.ba sa kojim smo suradnju uspostavili 2012. godine. U međuvremenu, Mahir je završio dva fakulteta, zaposlio se u Medžlisu islamske zajednice Livno. U mjesecu studenom 2018. godine imovan je za glavnog imama MIZ Livno gdje je naslijedio Dževada ef. Hadžića.

Suradnja sa ef. Mahirom se proširila na suradnju AKOS-a i Udruge Svitanja sa Medžlisom Livno kroz projekat prikupljanja i podjele školskog pribora.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Akos.ba: Kako je tekao vaš životni put od Visokog preko Sarajeva do Livna?

Rođen sam u Visokom, gdje sam završio osnovnu školu i medresu ”Osman efendija Redžović”. Nakon medrese upisao sam Fakultet islamskih nauka u Sarajevu koji završavam 2011. a 2013. godine završavam engleski jezik i književnost. Neposredno nakon diplomiranja prijavio sam se na natječaj za imama džamije Ćurčinice u Livnu i nakon provedene natječajne procedure i probnog rada primljen sam na poziciju imama, hatiba i muallima u džamiji Ćurčinici, džemat Donji Grad, Medžlis islamske zajednice Livno.

Uporedo sa pozitivnim odgovorom u Livnu, dobio sam pozitivan odgovor i za jedan veliki džemat u jednom europskom centru, međutim, Allahova odredba je bila, a kojoj se ja cijelim svojim bićem predajem, da svoj životni put nastavim u Livnu. Nakon toga sam se oženio i sa svojom suprugom Šejlom aktivno uključio u organizaciju i kreiranje sadržaja vjerskog života na ovom području.

Akos.ba: Medžlis Livno zahvaljujući dosadašnjem glavnom imamu Dževadu ef. Hadžiću je jedan od najuspješnijih u Bosni i Hercegovini. Na čemu temelji Medžlis svoj uspjeh, te kroz koje projekte ostvaruje dodatnu vrijednost?

Dževad ef. Hadžić je jedan poseban čovjek, vjernik u punom smislu te riječi, čestit, iskren, posvećen i usmjeren ka jednom cilju a to je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha. Za njegovih 18 godina provedenih na mjestu glavnog imama urađeno je sljedeće:

  • Izgrađeno je 5 novih džamija
  • Temeljito je obnovljeno 5 džamija
  • Izgrađeno je i opremljeno 10 mektebskih učionica po svim suvremenim pedagoškim mjerilima i standardima
  • Izgrađeno je ili adaptirano 11 imamskih stanova
  • Izgrađeno je ili obnovljeno još 5 vakufskih objekata koji služi svojoj namjeni
  • Uposleno je 7 imama sa visokom stručnom spremom
  • Uposlene su četiri muallime sa stalnim angažmanom ili honorarno
  • Za 18 godina je podijeljeno 420 stipendija livanjskim studentima
  • Sa 30 djece u mektebu kada je on došao, danas je taj broj 220 ili 81% od ukupnog broja djece osnovnoškolskog uzrasta

Sve su ovo pokazatelji koji kazuju da se ovi rezultati nisu mogli ostvariti bez čvrstog pouzdanja u Uzvišenog Allaha i građenja lijepih odnosa sa ljudima. Medžlis Livno svoj uspjeh temelji na čvrstoj vjeri u Uzišenog Allaha i radu za opće dobro svih muslimana.

Akos.ba: Medžlisi odnosno džemati u Feceraciji Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati ili Srbi većina su na neki način u podređenom položaju u donosu na Medžlise u bh entitetu Republika Srpska. Međutim, Livno i Glamoč su pozitivni primjeri kako u teškim okolnostima se može uraditi mnogo. Da li ste zadovoljni podrškom Mostarskog muftijstva, Rijaseta i državnih i entitetskih institucija iz Sarajeva?

Ovo je prilika koju ću iskoristiti da se najtoplije zahvalim našem muftiji mr. Salem-efendiji Dedoviću koji je primjer konstruktivne podrške i kvalitetnog odnosa prema članovima zajednice. Od njegovog dolaska na poziciju muftije uvijek smo imali samo podršku i doprinos projektima koje smo realizirali. Što se tiče suradnje sa drugim institucijama unutar naše zajednice mogu reći da je ta suradnja korektna, produktivna i u onolikoj mjeri koliko postoji potreba za njom.

Podrška dominantne lokalne politike je minimalna, često otežavajući faktor u projektima koje nastojimo realizirati, ali ipak uz dogovor neki problemi se uspiju riješiti. Što se tiče vjerskog života, naša tri medžlisa na ovom području Livno, Duvno i Glamoč mislim da su primjer požrtvovanog i kvalitetnog rada, sa muallimama i imamima koji misijski djeluju i svakodnevno su na usluzi džematlijama.

“Dobio sam mjesec dana da se oženim i dođem na posao. Supruga mi nosi hidžab, a nisam doživio nijedan ružan pogled”

Akos.ba: Pitanje dikriminacije Bošnjaka u Hercegovini je problem koji još uvjek nije riješen. Koje su prepreke da bošnjačka djeca u Livnu i Duvnu dobiju pravo učenja maternjeg jezika kojeg njihovi vršnjaci u Glamoču imaju od 2003. godine?

To je svakako činjenica i problem koji nastaje iz nepoštivanja ili namjernog kreiranja uvjeta za neprovođenje osnovih zakonskih akata iz domena obrazovanja, jedankopravnosti svih građana ove države i nepoštivanja samog Ustava ove zemlje. Problem koji nas prati evo već desetljećima je problem obrazovnog sistema i plana i programa po kojem uče bošnjačka djeca u osnovim i srednjim školama na području Hercegbosanske županije.

Taj plan i program minimalno poznaje i obrađuje povijest, zemjopis, jezik naše domovine uz često umetanje vjerskih simbola, motiva i nauka kroz redovno obrazovanje. Djeca se osjećaju loše, segregirano i moraju da dignu gard kako bi zaštitili osnov svoga identiteta. Iz toga se rađa konflikt i odnos nepovjerenja koji je primjetan u našem društvu. To je ta boljka koja naš tišti i kada je u pitanju odnos naših županijskih, entitetskih i državnih institucija prema nama.

Međutim, u ovoj priči velikim dijelom je i do nas kao članova zajednice, kao roditelja i odgovornih ljudi koji trebaju odlučno ustati i tražiti prava za svoju djecu, ne samo da imaju pravo učenja maternjeg jezika već i da budu sačuvani od nasrtaja religijske prirode u svojim učionicama. Sve su to problemi, koje da bismo riješili potreban je naš daleko snažniji angažman i zainteresiranost.

Akos.ba: Svjedoci smo pojačanog iseljavanja iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Taj proces je najvidiljiji u rubnim područjima, a Livno često nosi epitet „Grad duhova“ i prednjači u ovom negativnom procesu. Kako se bošnjačka zajednica u Livnu nosi sa ovim izazovom?

Mi se još uvijek ne suočavamo u drastičnoj mjeri sa ovim problemom. Svakako, odlazaka ima, čak cijelih obitelji, ali Bošnjaci na ovom području imaju jedan daleko veći problem, a to je negativni prirodni priraštaj prisutan već godinama. To je rezultat besperspektivnosti i lošeg socio-ekonomskog statusa. Kako će ovo uticati na naš Medžlis, Bošnjake na ovom području, vjerski život treba biti rezultat jedne ozbiljne analize koju skorije planiramo uraditi.  Akos.ba

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply