Na jelovnicima renomiranih turskih restorana 3,5 tone kupreškog sira

Izvoz u Tursku realizirat će tromjesečno, jer iz mljekare ne smije izići ni jedan zlatni kolut, a da na zrenju nije “odležao” najmanje 60 dana.

Punomasni tvrdi kupreški sir proizveden u mljekari “Kupres-Milch”, koji je u 2017. godini na nekoliko renomiranih poljoprivrednih sajmova osvojio cijeli niz odličja, među kojima posebno izdvajamo Balkan Cheese Festival u Beogradu, kojom prigodom su posjetitelji najboljim proglasili upravo sir s Kupreške visoravni, u 2018. osvaja inozemna tržišta.

Naime, nakon cijelog niza administrativnih i birokratskih opstrukcija i blokada, pošlo im je za rukom da davno naručene količine ipak odu kupcu u Istanbul. Isporučeno je 3,5 tona sira i time otvoreno veliko tržište Turske na kojem mjesta ima za sve proizvođače kvalitetnog sira s područja HBŽ-a, a i šire, ističe sugovornik Večernjeg lista, vlasnik “Kupres-Milcha” Smail Žilić.

”Radi se o jednom od najrenomiranijih distributera sira koji tim proizvodom opslužuje i opskrbljuje najveći dio hotela, restorana i trgovačkih lanaca u cijeloj Turskoj. Riječ je o vrlo zahtjevnom tržištu. Morali smo ispoštovati sve zakonom određene i propisane procedure oko izvoza, pa čak i dodatno dokazivanje da sir zaista potječe od našeg mlijeka i da je bosanskohercegovački proizvod. Od našeg sugovornika doznajemo kako su obavljeni i prvi razgovori s kupcem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje će potrošače opskrbljivati kupac iz Dubaija”, dodaje Smajić.

A ova lijepa i uspješna priča počela je prije tri i pol godine. Pod najam je nakon stečaja preuzeta tvrtka “Eko Flora”, prisjeća se Žilić. ”Zadržali smo sve radnike i zaposlili još četiri nova te s početnih 8000 litara mjesečno danas prerađujemo 30.000 litara mlijeka. U punoj sezoni, ljeti, prerađujemo i do 55.000 litara. Kupili smo devastirani objekt prijeratne Kupreške mljekare i njegova sanacija je u tijeku.

Očekujemo skoro pokretanje proizvodnje u tom novom objektu s daleko većom dnevnom preradom, što će pratiti i dodatno zapošljavanje”, kazao je. Izvoz u Tursku realizirat će tromjesečno, jer iz mljekare ne smije izići ni jedan zlatni kolut, a da na zrenju nije “odležao” najmanje 60 dana, premda se trude da to bude 90. To znači da će tromjesečno izvoziti po šest do sedam tona sira. A kako je planirano povećanje proizvodnje preseljenjem u vlastiti prostor, povećat će se i otkup mlijeka najmanje za 100 posto. To ujedno znači i širenje kooperantske mreže i na druga područja HBŽ-a koji je s četirima kraškim poljima i brojnim visoravnima obraslim planinskim ljekobiljem idealno za stočarstvo.

Takva ispaša osnova je za kvalitetno mlijeko, a ono je preduvjet za dobar sir. Stoga ovdašnji proizvođači autohtonih tvrdih sireva i ne pomišljaju na korištenje znatno jeftinijeg uvoznog mlijeka. ”To uvozno mlijeko ne odgovara kvaliteti konačnog proizvoda. I ono što ste dobili na mostu, izgubili ste na ćupriji. Ako mislimo zadržati kvalitetu kupreškog sira, a to je jedini način da se zadržimo na zahtjevnim tržištima, onda nema druge nego imati kvalitetno domaće mlijeko.

Ogromna je razlika mlijeka na Kupresu i Livnu od ovog uvoznog”, kaže Žilić te dodaje da za takvo što treba uspostaviti i dobar odnos s proizvođačima mlijeka, različitim otkupnim cijenama nagrađivati kvalitetu te ih poticati na još veću proizvodnju. U planu je i pokretanje procedure certifikacije kupreškog sira kako bi se mogao izvoziti i u zemlje EU, no, o tome drugom prigodom.

Bljesak.info

Komentari