Njemačka od 1. ožujka otvara vrata, stručnjaci tvrde da će otići 100.000 građana BiH

Negdje i prednjačimo – u odlascima obrazovanih mladih iz BiH. Našu bi zemlju i u narednoj godini mogao napustiti veliki broj građana – prema procjenama stručnjaka – čak 100 hiljada njih.

Razlog su olakšice koje će od ožujka pružati njemački Zakon o imigraciji kvalificiranih radnika. Na snagu stupa 1. ožujka. Cilj Zakona je lakši odlazak u Njemačku radnika koji ne dolaze iz zemalja EU.

Razgovarali smo s Bosancima i Hercegovcima koji već žive i rade u Njemačkoj – kažu ne žele se vraćati. A oni koji tek čekaju “papire” – kažu, u BiH nikada neće biti bolje, zato odlaze.

Volim moj rodni grad i Bosnu i Hercegovinu, nedostaju mi obitelj, prijatelji – ali ne razmišljam o tome da se vratim. Vrlo odlučno za N1 kaže Mladen Boljanović. Put do Njemačke nije bio jednostavan, ali se isplati.

“Bosnu i Hercegovinu sam napustio prije otprilike 11 mjeseci, razlog je isključivo zbog nemogućnosti pronalaska uposlenja. Sam proces dobijanja radne dozvole i vize je trajao otprilike godinu i pol dana, dakle poprilično dugo sam čekao, ali ono što mogu reći je da se čekanje isplati”, ispričao nam je.

Mladen danas živi i radi u jednom od najskupljih njemačkih gradova, Minhenu. Do posla je lako doći, poručuje, problem je pronaći stan. Netočna je teza da Bosanci i Hercegovci u Njemačkoj rade samo one poslove koje Nijemci ne žele.

“Naših ljudi ima u svim mogućim branšama, konkretno ima jako mnogo IT stručnjaka, inženjera, liječnika, medicinskih sestara, prodavača, radnika na građevini”, rekao je.

No, odlaze i uposleni. Poznata novinarka Samira Degirmendžić, uskoro napušta BiH. Čeka je posao u Njemačkoj. Tamo je već ranije živjela, odlučila da se vrati i da da svoj doprinos razvoju matične države, no država to nije cijenila.

“Međutim ono što godinama pogotovo kao novinari imamo, uvijek smo na izvoru informacija, kako to sve izgleda, šta se dešava, nema nažalost nekog napretka, idemo samo nazad, odlučila sam evo provjeriti ponovo nakon toliko godina kako je danas u Njemačkoj, kakvi su uvjeti, šta se može tamo ostvariti, da li bih ja mogla uopće tamo živjeti”, kazala je Degirmendžić za N1.

Novi njemački Zakon o imigraciji kvalificiranih radnika podrazumijeva proširivanje ponuda za kurseve jezika u zemljama koje nisu članice EU. Angažiranje dodatnog osoblja koje bi procesuiralo vize. Traži se od IT stručnjaka, različitih inženjera do radnika na aerodromima. Sve kako bi, poručila je kancelarka Merkel, Njemačka i dalje ostala snažna ekonomska sila, i kako bi se izbjeglo premještanje velikih kompanija izvan Njemačke.

“Definitivno svi oni koji nisu zaposleni kao državni službenici i namještenici, svi oni koje nije delegirala politička opcija razmišljaju o odlasku. Jedino oni koji žele ostati ovdje jeste ta glomazna administracija koja ništa ne radi, koja prima debele plaće samo je pitanje tko će puniti te budžete iz kojih će oni zarađivati plaće u narednom periodu ukoliko se ništa ne promijeni”, poručio je Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Samo u proteklih par godina, procjene su pojedinih organizacija, BiH je napustilo oko 200.000 građana. Mahom zbog političke situacije, lošeg životnog standarda. Više od 20 godina broj nezaposlenih se drži na više od 400 tisuća. Za to vrijeme, uvijek su aktualni upravo natječaji za radna mjesta u državnoj službi. Nedostaje liječnika, metalska industrija izumire.

“Nama će sigurno za objekte poput Bloka 7 u Tuzli ili dionica Koridora Vc u sljedećih par godina biti potrebno proizvesti tisuće novih inženjera, tesara, armirača, varilaca, majstora raznih profila to postaje u ovom trenutku najuže grlo kada je u pitanju razvoj BiH”, rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

A iz državnog Saveza samostalnih sindikata zahtijevaju, minimalnu radničku plaću od 1.000 maraka. Da vlasti olakšaju procedure za poslodavce kako bi bili u stanju isplaćivati te plaće. Jedino će tada, kaže predsjednik Sindikata, imati smisla nagovarati one koji žele otići, da ostanu.

“Kada pričamo o najnižoj plaći od 400 KM i najnižoj satnici deset eura koja je u Njemačkoj, dakle za otprilike 20 sati rada u Njemačkoj, to su dva i po dana, zaradite, najnižu plaću u BIH.

Prema tome onaj tko je spreman da i dalje žrtvuje svoju djecu svoja leđa da bi radio za 400 maraka i da bi se poslodavci koji tvrde da ne mogu isplatiti više, dodatno bogatili i pri tome vozali vozni park od 500, 600 tisuća do milijun, neka odluče da ostanu ovdje, svi drugi će tražiti sreću vani”, naveo je Šatorović.

Poslodavci u odlascima ne vide neminovno lošu pojavu. Na taj način se prave spone sa zemljama u koje građani odlaze, te se nakon što zarade novac ipak vraćaju u BiH. Za ostanak je potrebno prije svega urediti obrazovni sustav. Školovati mlade ljude za konkretna radna mjesta, a ne biroe.

“Rasteretiti gospodarstvo učiniti ga konkurentnim da bi se ljudi mogli zaposliti, ali ni taj nivo plaća nije neki nivo koji bi mogao se mjeriti sa plaćama u razvijenim zapadnoevropskih zemljama i naše vlasti trebaju konkretizirati i formulirati zahtjev za formiranje kompenzacijskog fonda od strane ne samo Njemačke nego svih zapadnoevropskih zemalja koji dobivaju gotove i stručne radnike, a pri tome za njih ne plaćaju ništa”, rekao je Mladen Pandurević iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Bez jasne državne strategije, boljih uvjeta za radnike, Bosna i Hercegovina će postati zemlja staraca. Ili potresnih scena poput nedavne iz Cazina: Neutješni dječak koji je nakon tri mjeseca vidio oca, jer je u potrazi za poslom otišao u Njemačku.

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply