Obitelji traže povratak bh. udovica i djece ISIL-a

Više od 58 žena iz BiH, s oko 130 djece, od kojih su mnoga rođena u ovoj zemlji nemaju nikakve identifikacijske podatke

U nizu teških političkih problema s kojima se susreće BiH, pojavio se još jedan. Tisuće žena koje su pratile muževe u Siriju i Irak ostale su zaglavljene u kampovima, često s malom djecom, piše Večernji list BiH. Budući da su borci ISIL-a sve više potiskivani, većina njih se vraća svojim matičnim zemljama, među kojima je i BiH.

U paklu baza ISIL-a u Siriji nalazi se više od 58 žena iz BiH sa 130 djece, od kojih većina nema dokumente. Neka od njih dovedena su u Siriju, ali ih ima i koji su rođeni tamo. Uglavnom su udovice.

Otišle 2015. godine

Europska novinska organizacija Politico.eu objavila je priču o trima ISIL-ovim udovicama iz Bosne i Hercegovine koje su “zaglavile” u Siriji i borbi njihovih obitelji da ih vrate. U tekstu kažu kako bh. vlasti nisu pokazale veliko zanimanje da ih vrate i smatraju ih potencijalnom prijetnjom. Sve tri su s muževima fundamentalistima u Siriju otišle 2015. godine.

Dvadesetdvogodišnjakinja iz Sarajeva, tridesetdvogodišnjakinja iz Matuzića i tridesetogodišnjakinja iz Cazina. Obitelji ovih triju ISIL-ovih udovica zajedno lobiraju vlasti da vrate tri žene i njihovo devetero djece. Tvrde da su bile zavedene. Oni su izašli u javnost dok ostali o ovoj temi šute. Neke od njih su se više puta preudavale i imaju djecu iz tih brakova. Očevi pojedine djece su bh. državljani poginuli na strani ISIL-a, dok ima i djece čiji su očevi Arapi.

DNK testiranje

“Slučaj ISIL-ovih udovica je kompliciran jer tvrde da nisu sudjelovale u borbama i ne bi bile kazneno gonjene. Rodbina ovih žena kaže kako vjeruje da postoje elementi prinude u njihovoj migraciji na ISIL-ovu teritoriju s njihovim muževima. Ipak, u očima Vlade oni predstavljaju potencijalnu prijetnju, kao i njihova djeca koja su službeno bez državljanstva. Bh. vlasti zahtijevaju provođenje DNK testiranje djece prije nego što donesu odluku o njihovu državljanstvu”, navodi Politico.eu citirajući stručnjaka Vladu Azinovića.

Osim administrativnih zavrzlama u ovom slučaju, postavlja se i pitanje prilagodbe te djece u slučaju dolaska u BiH. Naime, BiH nema nikakav program prilagodbe i resocijalizacije za ovakve slučajeve.

“Postoji velik rizik da te osobe, mlade osobe, kada se vrate u Bosnu i Hercegovinu, zbog trauma iskustva koje su imale razviju određene psihološke probleme koji bi onda bili podložni za priključivanje nekim novim skupinama koje bi možda opet vodile k nekim ekstremnim ponašanjima”, kazala je nedavno za RSE psihologinja Senija Tahirović.

Velik broj te djece ne poznaje ovdašnji jezik, a neprihvaćanje društva zbog obilježja koje nose moglo bi na kraju loše utjecati na njihovo ekstremno ponašanje.

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.