ALE KAMBER / Analiza – Gola sječa herceg-bosanska

HB šume prednjače u gubicima, ali i u zapošljavanju!

Istraživanje Transparency International u BiH (TI BiH) je pokazalo da se broj zaposlenih radnika u deset javnih poduzeća iz BiH iz oblasti šumarstva za pet godina povećao za 625, te da izdvajanja za njihove plaće premašuju 28.000.000 maraka.

U istom periodu i onako mala profitabilnost dodatno je opala. Naime, sedam od deset tih poduzeća danas zarađuje manje nego prije pet godina, a zapošljavanje novih radnika nije dovelo do značajnijeg povećanja prihoda, pokazala je analiza TI BiH.

Plijen političkih stranaka

Dostupni podatci iz financijskih i revizorskih izvještaja pokazuju koliko je u proteklom periodu bilo neefikasno upravljanje ovim poduzećima koja su godinama plijen političkih stranaka, a ogromno povećanje plaća i broja zaposlenih nikako nije pratilo rast prihoda.

Ova poduzeća koja koriste ogromne prirodne resurse prije pet godina uglavnom su poslovala pozitivno i zajedno su imala oko 14.000.000 KM dobiti, a po posljednjim izvještajima njih šest pravi ukupnu dobit od 6.900.000 KM, a četiri gubitnika imaju zajedno minus od 3.900.000 KM.

Pored viška radnika na koji se već dugo upozorava, dodatni problem većine ovih poduzeća predstavljaju sumnjiva i sporna potraživanja od kupaca, čije konstantno gomilanje ukazuje na mogućnost pojave korupcije u ovim poduzećima.

Sumnjiva i sporna potraživanja

Iz dostupnih revizorskih i financijskih izvještaja vidi se da neka od ovih poduzeća imaju ogromna potraživanja od kupaca koja su dospjela za naplatu, ali nisu naplaćena i vode se kao sumnjiva i sporna.

Podaci o sumnjivim potraživanjima javno su dostupni za osam od deset ovih poduzeća i zajedno iznose oko 42.000.000 KM od čega se čak 22.800.000 KM odnosi na ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o Kupres, koje nisu najveće poduzeće u ovom sistemu, ali imaju najveći iznos potraživanja čija naplata nije izvjesna.

Javni revizor od 2014. godine nije radio reviziju poslovanja ovog javnog poduzeća, a tada je navedeno da se najveći dio zastarjelih potraživanja (oko 11.500.000 KM) odnosi na kupca Finvest d.o.o. Drvar, od kojega je naplata neizvjesna, s obzirom da je kupac prestao obavljati djelatnost 2012. godine, a pod nerazjašnjenim okolnostima uspio je nagomilati milijunske dugove prema državi, radnicima i  javnom poduzeću.

Podsjećamo, istovremeno, godinama, Finvest je dobivao i milijunske poticaje iz budžeta HBŽ, da bi vraćao radnike na posao, prethodno planski upućivane “na čekanje” u Glamoču, Bosanskom Grahovu, Drvaru…i ti poticaji su bili od milijun do 1,5 milijuna KM godišnje, u više navrata! Dakle, poticaj se davao za vraćanje istih radnika, a ne za zapošljavanje novih i sve je voljom vladajućih HDZ BiH, SDA i SNSD prolazilo i na Vladi i na Skupštini HBŽ.

I Šume Republike Srpske imale su 2018. godine 12.100.000 KM sumnjivih i spornih potraživanja i ona su za oko tri milijuna manja nego 2015. godine, ali predstavljaju značajan uzrok lošeg poslovanja ovog JP.

Šume RS posljednji su put 2019. godine objavile crnu listu nepouzdanih poslovnih partnera na kojoj se tada nalazilo čak 586 firmi koje ovom javnom poduzeću duguju milijune maraka.

Također, značajna sporna potraživanja preko 3 milijuna KM imaju Sarajevo-šume i Šumsko – privredno društvo ZDŽ. Značajno je istaknuti da neka od ovih javnih poduzeća koja se bave istim poslom nemaju sumnjivih potraživanja kao Bosanskohercegovačke šume, ili Šume Tuzlanskog Kantona.

Dio sumnjivih potraživanja koja se prenesu u naredne godine uspije se naplatiti, ali veliki dio godinama ostaje nenaplaćen. Šumska privredna društva u BiH već dugo ne mogu podmiriti potrebe drvoprerađivača, a zbog velikog interesa i netransparentnog načina podjele sirovine, robu često dobivaju i oni kupci čiji je kredibilitet upitan, a upravo je ovo plodno tlo za pojavu korupcije.

Efekt povećanja broja zaposlenih

Za pet godina u deset analiziranih poduzeća broj zaposlenih postotno se najviše povećao u ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o Kupres, koje je po posljednjem izvještaju imalo 269 radnika više na osnovu radnih sati nego prije pet godina, što je povećanje za oko 43 %.

Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja porasli su za 5,7 milijuna, a ovo poduzeća koje je 2015. poslovalo pozitivno već tri godine za redom bilježi gubitke. Pored toga na jubilarne nagrade troši prosječno oko 204.000 KM godišnje i još 300.000 KM na ostala materijalna prava zaposlenika. Također, ovo JP koje posluje sa gubitkom, godišnje u prosjeku podijeli i oko 89.000 KM na donacije!

Transparency interantional u BiH obratio se upravi dopisom, ali u zakonskom roku nije stigao odgovor na pitanje kome se doniraju tolika sredstva.

U Šumama Republike Srpske po posljednjem izvještaju ima 333 radnika više nego 2015. godine, za plaće se izdvaja dodatnih 11,8, milijuna KM, a u isto vrijeme ukupni prihodi ovog poduzeća su tek 6,1 milijun KM veći od ukupnih prihoda u 2015. godini.

Dobit jednog od najvećih gospodarskih sustava u zemlji smanjena je sa devet na oko četiri milijuna KM, a toliko povećanje broja zaposlenih nije dovelo do značajnijeg rasta prihoda.

Zanimljivo je da su Unsko-Sanske šume u ovom periodu (2015-2019) povećale broj zaposlenih i smanjile prihode, troškovi na plaće porasli za oko 1,7 milijuna, a ukupni prihodi poduzeća pali su za oko 750.000 KM. Isto se dogodilo i Šumarstvu Prenj Konjic koje po posljednjem izvještaju troši 230.000 KM više na plaće, a ima za oko 260.000 KM manje prihode nego 2015. godine.

Broj radnika povećan je i u Šumama Tuzlanske županije, prihodi su pali, a ovo poduzeće koje je poslovalo pozitivno, sada je u minusu od 2,9 milijuna KM. Sa druge strane broj zaposlenih radnika smanjen je u Šumsko – privrednom društvu Zeničko-dobojske županije, par godina smanjivani su i troškovi na plaće, a poduzeće je zadržalo pozitivno poslovanje. Smanjenje broja radnika i dodatnih troškova dovelo je do nešto boljeg poslovanja u poduzeću.

Srednjobosanske šume koje su 2015. bile u minusu, danas imaju 127 radnika manje, 13 milijuna KM prihoda više i posluju pozitivno.

Efekat povećanja troškova reprezentacije radi „unapređenja poslovanja“

Deset javnih poduzeća koja posluju u šumarstvu godišnje potroši oko 700.000 KM na reprezentaciju, a ova brojka se povećava iz godine u godinu. Pod ovom stavkom knjiže se troškovi ishrane, smještaja, izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte i slično.

Po zakonima u BiH troškovi reprezentacije priznaju se samo pod uvjetom da su nastali u svrhu unapređivanja poslovanja. Ipak,  većina ovih poduzeća unatoč značajnim troškovima nije unaprijedila poslovanje i danas bilježi još gore rezultate, a samo su Hercegbosanske Šume od 2017. do 2019. godine potrošile oko 510.000 KM na reprezentaciju.

Najviše je potrošeno na reprezentaciju u HB šumama 2017. godine, i to, 291.872 KM kada je poslovanje ovog poduzeća bilo i najgore u ovom analiziranom periodu, a gubitak je tada iznosio 2,6 milijuna KM.

Zbog usporedbe, prosječni godišnji trošak reprezentacije u ovom poduzeću je za oko 150.000 KM veći nego u preduzećima u USŽ i ZDŽ,  iako se radi o poduzećima koja su po broju zaposlenih i prihodima na približno istom nivou.

Šume Republike Srpske za troškove reprezentacije od 2015. do 2017. godine potrošile su 1,1 milijun KM, odnosno u prosjeku oko 397.963 KM godišnje. Najviše je potrošeno 2016. godine 424.404 KM kada je dobit ovog poduzeća bila na najnižem nivou u ovih pet godina.

Zanimljivo je da KJP Sarajevo – šume i Šumarstvo Prenj Konjic iskazuju veće troškove reprezentacija od poduzeća u šumama u USŽ iako je ono dva, odnosno, pet puta veće sa stanovišta visine prihoda i broja zaposlenih.

Iz dostupnih podataka jasno je da su enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i ne mogu se dovesti u vezu sa unapređenjem poslovanja većine ovih poduzeća.

Stoga je, zaključuje TI BiH,  neophodno detaljnije definiranje zakonskih odredbi kojima se regulira iskazivanje ovih troškova i dozvoljena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna poduzeća mogla poslovati sa većim stupnjem transparentnosti i odgovornosti.

Također, analiza ukupnog poslovanja ovih deset javnih poduzeća pokazuje da su neophodne hitne reforme, jer ona eksploatiraju značajne prirodne resurse u BiH, a istovremeno gomilaju dugove, broj zaposlenih, posluju sa sumnjivih partnerima, a dio njih ne izmiruje redovno ni obaveze za korištenje prirodnih resursa.

Ale Kamber, Livno