BUŠKO JEZERO Hoće li u livanjsku i tomislavgradsku kasicu stizati milijuni, ili i dalje kovanice

Medijska pozornost ovih dana usmjerena je na korištenje Buškog jezera od strane HEP-a Republike Hrvatske. Međutim, to je samo uvod u ono što nas čeka u ponedjeljak. Naime, za ponedjeljak je zakazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj se treba razmatrati dopuna Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda objekata korištenjem hidroakumulacijskih objekata, čiji su predlagači zastupnici Ante Baković i Petar Galić.

Po ovoj dopuni Zakona plaćala bi se zajamčena minimalna naknada od 1500 KM po hektaru potopljene površine Livnu i Tomislavgradu, čime bi HEP na godišnjoj razini morao plaćati minimalno 8.5 mil. KM, umjesto dosadašnjih dva ili tri milijuna koliki je višegodišnji prosjek.

Umjesto jednoglasne potpore za ovaj Zakon, jer je to interes Livna i Tomislavgrada, pojedini politički akteri na sve načine nastoje srušiti ovu dopunu.

Najapsurdniji prijedlog dopune zakona ide od strane EP HZHB na način da se potpuno ukine plaćanje naknade od strane HEP-a, što je vidljivo iz priloga ili eventualno prebacivanje na državnu razinu rješavanja ovog problema, odnosno izvjesnu centralizaciju protiv čega se bore svi legitimni hrvatski predstavnici u BiH.

Baković i Galić objašnjavaju da su dosadašnjim zakonima propisana izdvajanja općinama, koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, dok se najvažniji faktor – potopljeno zemljište, uopće ne vrednuje.

“lzostanak vrednovanja potopljene površine posebno pogađa grad Livno i općinu Tomislavgrad, na čjem područu su izgrađeni objekti hidroenergetskog sistema Orlovac. U ovom slučaju su izgradnjama brana i nasipa ogromne obradive površine Livanjskog polja i Buškog blata pretvorene u hidroakumulacije Buško jezero i kompezacijski bazen Lipa. Voda iz ovih akumulacija se koristi za proizvodnju električne energije na HE Orlovac u Republici Hrvatskoj”, objasnili su.

Posebnost HE Orlovac, u odnosu na ostale hidroelektrane u Federaciji BiH, je mala proizvodnja električne energije u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu površinu.

“Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera, koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine bar donekle kompenzirala nemogućnost njegovog korištenja u poljoprivredne i druge svrhe”, navode predlagači Galić i Baković za Hercegovina.info.

Dodaju da bi se usvajanjem ove izmjene zakona prvenstveno omogućilo plaćanje pravednije naknade prema gradu Livnu i općini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata. Kako dodaju, na taj način ujedno bi svim gradovima i općinama u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacijski objekti osigurao minimalan iznos naknade.

Ostaje za vidjeti kako će se rasplesti usvajanje ovoga Zakona, premda bi se iz dopisa EP HZHB, kojom upravlja HDZ BiH dosta dalo isčitati.

Hercegovina.info

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply