Energetski park u Livnu

energija

Livno se danas zahvaljući ažurnosti lokalnih vlasti može pohvaliti jedinstvenim zelenim energetskim parkom u BiH u kojem danas rade toplovod (sbabdijeva najveći dio velikih objekata u Livnu), energana snage 8 MW i solarna elektrana od 80 kW. Iza svega stoji tvrtka Dvokut, koja je projekte ulaganja u obnovljive izvore energije ponudila na više adresa, općina i gradova, ali pokazalo se da najveće interesovanje ima upravo Livno.

Dakle, osim već ostvarenih investicija u Livnu, bit će i nekoliko drugih energetskih objekata koji se pokazuju kao potencijali. U sljedećim fazama ovdje će se graditi i postrojenje kogeneracije na biomasu, mikro vjetroelektrana, a možda i mikro hidroelektrana, kažu na početku razgovora za eKapiju iz firme Dvokut, koja je radila glavne projekte i investirala u energetski park u Livnu.

– Uz proizvodnju biogoriva i toplinske i električne energije zaokružili bi cjelokupni projekt koji je i do sada bio primjer za neke druge projekte. Želimo da energetski park bude posjećen i zanimljiv za stručnjake i širu javnost – kažu iz Dvokuta.

Do danas izravna ulaganja u Livno premašuju 8 milijuna KM, a od Dvokuta ne smatraju da će ova investicija biti dovršena jer, kako kažu, još uvijek postoji izazov u ovom energetskom parku. Dosad je investicija u velikoj mjeri ostvarena svojim novcem, a znatno manji dio zajma, koji je već otplaćen za 50%.

– Postoji izuzetno visok investicijski potencijal na ovom području, ali na žalost, banke u BiH još uvijek preferiraju manje složene projekte. Danas možemo reći da se ovo malo pomakne.

Ovo nisu jedine reference Dvokuta u BiH. Iza sebe imaju projekt vjetroelektrane Mesihovina, za koju kažu da će biti puštena u rad do kraja 2017. Slične projekte kao u Livnu radili su i za vlastite potrebe, dok za neke druge traže i pripremaju modele financiranja.

– Postoji veliki potencijal za projekte obnovljivih izvora energije u BiH i regiji, na način da pridonese očuvanju okoliša i poboljšanju energetske učinkovitosti. Imamo brojne reference na kojima ćemo izdvojiti instalaciju prvog sustava praćenja emisija, kakvoće zraka i vode diljem BiH. Od 2001. sudjelovali smo u projektima Svjetske banke u izradi strategije i izgradnje sustava za zbrinjavanje otpada, gradimo postrojenja za obradu vode itd.

Među važnim projektima koji su završeni su projekt kogeneracijskog postrojenja na 30 MW biomase, industrijskih elektrana 100 MW, gdje su realizirali sve faze od konceptualnog dizajna, gradnje do dozvola za korištenje.

– Podrška koju pružamo investitorima i poduzetnicima je cjelokupna ponuda usluga iz ideje, dizajna, razvoja studija i dobivanja dozvola do izgradnje, puštanja u pogon objekata i dobivanja dozvole za uporabu. Može se reći da su projekti vezani uz proizvodnju i obnovljive izvore energije najbrojniji, a to su poslovi na kojima imamo uspjehe i rado ih radimo.

Oni imaju razvijen i vlastiti laboratorij za arhitektonsku fiziku i okoliš, gdje, između ostalog, obavljaju testove i analize te stvaraju tehnička rješenja i grade postrojenja za obradu otpadnih voda. Razvijaju sve projekte s ekološki najprihvatljivijim tehnologijama i energetski učinkovite.

– Naš je interes danas usmjeren na zajednice u kojima već imamo neke aktivnosti, pa je Livanjska regija naš prioritet. U Olovu, gdje već imamo dovršen projekt, želimo nešto više učiniti. Drugi gradovi kao što su Konjic, Fojnica, Vitez, Sokolac, Brcko zasigurno imaju svoj potencijal.

Prvi put u sektoru bioenergetskog sektora, u BiH se po prvi put izvode projekti, kao što kažu, mnogi su počeli svoje stope. Zajedno s EBRD-om i SIDA-om učinili su jedan od najvećih projekata u javnom sektoru – zamjena fosilnog goriva s biomase iz biomase u postrojenju za grijanje Prijedor. Također su izgradili novu toplinsku mrežu i postrojenje za grijanje u Nemili.

– Na investicijskoj strani realizacija projekata kao što su ova dva spomena značajno je povoljnija za javni sektor. Ovo nije dobro jer bi takva ulaganja trebala, barem, biti uravnotežena u pravom i javnom sektoru.

Gdje su najveći potencijali za ulaganje?

Prema potencijalu proizvodnje električne energije, BiH ima najveće šanse za energiju vjetra, hidroenergiju, bioenergiju, sunčevu energiju i konačno geotermalnu energiju, objašnjava u Dvokutu.

– Međutim, pri razmatranju svih aspekata razvoja proizvodne opreme i povezanih aktivnosti, bioenergija i srodna kogeneracija svakako bi trebala biti na vrhu prioriteta. Proizvodnja bioenergije je najsloženija i zahtijeva najviše radova, najbliže konvencionalnoj proizvodnji energije i najpouzdaniji je s aspekta dostupnosti. Uz sve te prednosti, korist se dodjeljuje velikoj broju sudionika, a to dugoročno – objašnjava u Dvokutu.

Feed i tarife

– Za razvoj projekata obnovljivih izvora energije, hrana i tarife su neophodni. Bez njih, ne bi bilo realizacije takvog projekta. Isto je nužno u BiH barem dok se ne postigne razina razvoja takvih projekata, kao u EU ili susjednim zemljama. Možemo reći da smo razvili projekte hidroenergije, prvenstveno zahvaljujući toj tarifi, koja je nekako bila uspostavljena među prvima u jugoistočnoj Europi.

Kao što kažu, hrana i tarife u BiH trebaju se usredotočiti na bioenergiju, ne samo u proizvodnji električne energije, nego i proizvodnji topline. Na taj će se način razviti veliki broj investicija, a korist će biti višestruka od lokalne zajednice, stanovništva do investitora.

Sljedeći planovi

– Naš plan za 2018. je uglavnom usmjeren na energetske projekte. Značajan projekt koji planiramo realizirati je puštanje u rad vlastite kogeneracije na biomasu koja će proizvoditi 1,2MW električne energije čime ćemo lokalnoj zajednici dodatno osigurati sigurnu i kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom te poboljšati opskrbu električnom energijom. Osim ovog projekta, vjerujemo da ćemo ući u realizaciju bioenergetskih projekata za našeg važnog partnera.

Teodora Brnjos

EKapija