Gradina – utvrda na Teberu povrh Bistričkog grada, centra livanjskoga kraja

Koliko je bilo bitno utvrditi Teber, najvišu točku iznad Bistričkog grada, starog Livna, govori činjenica da se već na prvi pogled, očima amatera vide tri sloja utvrđivanja zidina Tebera.

Počevši od onih prapovijesnih do ranosrednjovjekovnih (možda i antičkih ili srednjovjekovnih) pa na kraju, na vrhu svega toga „Efrem-kula“ obnovljena ili izgrađena u 16. stoljeću.

Slika 1. Ostatci zidina na Teberu sa kasno srednjovjekovnom kulom povrh ulaza

No, krenimo redom. Baš kao i ostale prapovijesne gradine na sjevernom obodu livanjskog kraja, ali i inače kod Delmata gradina na Teberu jednom stranom ima veliki masivni zid, a sa južne strane liticu.

Na Teberu je to velika provalija. Strašna i za pogledati. Sam ulaz sa zapada u utvrdu, nekoliko metara širok, uz okomitu liticu sa juga, a sa sjevera zatvoren masivnom građevinom koja je sada velika ruševina ukrašena Efrem kulom na vrhu, ulijeva strahopoštovanje.

Slika 3. Grubi prikaz ostataka utvrda i kula oko Grada

Što se tiče arheoloških tragova na Teberu, može se naći željezne šljake (tragovi lijevanja željeza) i keramike (većinom prapovijesne). Međutim, pod Teberom, niz Skozu, može se naći svega.

I našli su ljudi kroz stoljeća štošta, ali nikako da se netko zainteresira pa da vrijedni pronalasci završe u muzeju. Tako mi sami sebi brišemo bogatu povijest. O tom je dosta zapisao fra Grgo Lozić, a vrijedni profesor Stipo Manđeralo prenio u svojom djelu „Lozićev ilirski san“.

Livnjaci obožavaju svoj kraj

Livnjaci, a ima nas mnogo, provode veći dio svog života van Livna i jako čeznu za domom. Šteta je prava što ogromna većina nikad nije vidjela niti poznaje staru jezgru onoga što je danas Livno.

Odgovornost nije na ljudima, već na svima koji su u zadnjih čak i stotinu godina (od Austrougarske pa naovamo) sustavno zanemarivali, čak i uništavali, drevne temelje i mikrolokacije našeg Livna.

Taj dio grada je nedostupan, neoznačen i neiskorišten. A takav izvor, pećine i litice nema puno gradova u svom centru!

Slika 2. Najviši dio litice Teber u odnosu na Kulu (crvena boja)

Posjetite Teber, pogledajte od gore malo taj livanjski „lijevak“ iz kojeg, u dnu, lijeva Bistrica. Da bi vas zainteresirali, evo vam jedan citat iz najstarijeg povijesnog djela na hrvatskom jeziku „Ljetopis popa Dukljanina/Baranina“ i nekoliko slika:

„….I bi napunjen mudrosti (kralj Budimirod Boga i pride mu u misal, da pošalje ka svetomu otcu papi Stipanu i ka cesaru Konstatntinu, oni k misli njegovoj da bi dali pomoć i da bi mu poslali brveleže stare, u kih su pisane sve zemlje i kraljevstva. I moleći rečeni kralj (Budimir) svetoga otca papu (i cesara), da bi snjimi poslali i nekoliko mudraci. I kada posli od kralja i svetoga puka k papi Stipanu (pridoše) tomu svet otac dobrovoljno prigleda i posla naučena čovika, a vikara svoga u svoje  i svete crkve kristjanske, jednoga gardinala, komu poda u svem oblast svoju, da more dati i uzeti, svezati i razvezati. I posla drugoga gardinala i snjimi dva biskupa, a toj da imaju oni sveti puk kripiti i u viri pripovidati, da jih imaju veseliti od njih dobra učenja, i popove učiniti i crikve krstiti i ine riči potribnekrstjanom narediti.

I tako prišadše rečeni gardinali i biskupi, i najdoše kralja na planini, ka se diše HLIVAJ. Suproć kim izlize kralj s mnoštvom ljudi, jere čekaše jihzačzanše njih prišastje na ove strane, i biše skupio oda svih rusagovki pod njim bihu…“*

Ne bi bilo nimalo čudno da se grad i kraj Livno, Livanjski nazvao baš po brojnim izvorima i rijekama koje“ livaju“ polje svake jeseni i proljeća, a opet naše polje „uliva“ sinjsko pa i ostala polja brojnim ponorima!?

Autor: Ivan Livnoputar

 

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply