HRVATI IZ CETINSKE KRAJINE U XVIII. I XIX. STOLJEĆU NASELJAVALI SU LIVANJSKU OKOLICU

Znano je da je veći broj prezimena u Cetinskoj krajini, pa i šire, isti ili sličan prezimenima Hrvata u Hercegovini i Bosni. Nije to čudno, krajem 17. stoljeća naši su fratri predvodili seobe Hrvata katolika u krajeve oslobođene od Turaka što je podupirala i Venecijanska vlast.

Iz Livanjskog su kraja došli Liovići, Marunice, Babići, Baraći, Mihaljevići, Soldići, Glavurdići… Iz Duvanjskog kraja pridošli su nam Bilandžići, Vučkovići, Budimiri, Tadići, Buljani, Krainovići…

Donedavno nisam znao da su Alviri, Šandrci, Marunice, Buljani, Damjanovići, Babići, Lijići (popis time nije zaključen) u Livanjskoj župi Ljubunčić, ustvari doseljenici iz Cetinske krajine, pa i nešto šire.

Mnoge od njih mogli bismo nazvati “povratnicima” – njihovi su predci iz tih krajeva došli u Cetinsku krajinu prije 150 – 200 godina. Ali put Livna su u 18. i 19. stoljeću išli i primjerice Rožići i Soldići koji su u krajem 17. stoljeća došli iz Brotnja.

Saznao sam to iz oveće knjige Stipe Penića “Župa Ljubunčić – naši korjeni” u kojoj je Stipe dugogodišnjim radom prikupio podatke o svim današnjim žiteljima i njihovim predcima. Stipi Peniću je bilo važno utvrditi njihovo podrijetlo a ja sam koristio njegove podatke da utvrdim iz kojih su mjesta, u 18. i 19. stoljeću, pa i početkom 20. stoljeća, Hrvati iz Cetinske krajine selili put Livna.

Tako sam došao do podatka da su odlazili najviše iz Bitelića, Zasioka, Dabra i Vučipolja, koji su na lijevoj strani Cetine, ali i puno šire – iz Vrlike, Zelova, Potravlja, Muća…

Stipe Penić se nije zadržao samo na tim podacima. Daje on obilje podataka o Župi Ljubunčić (ljubiteljima nogometa će biti zanimljivo da su Kovač i Dalić podrijetlom iz tog kraja), ali i kratak pregled hrvatske povijesti od dolaska Hrvata, zatim hrvatskih vladara, pa ugarskih i austrougarskih vladara.

Nije preskočio niti stradanja od kuge, 2. svjetski rat, Domovinski rat. Puno podataka dao je sažeto, pa i tablično prikazano tako da ih pratimo bez velikog napora.

Njegovi su sumještani (sada bivši, jer je nastanjen u Zagrebu) zasigurno dobili izvanredan izvor podataka o svojim predcima, ali učinio je puno i za nas.

Zahvaljujući njemu, naći ćemo svoje rođake (rođake svojih predaka) u Livnu, neke sada i s drugim prezimenima. Primjerice Liovići iz Zasioka, koji su odselili u Livanjski kraj, sada su Alviri i Šandrci. Rogulji su Andabaci i sl. Obiteljski su im nadimci postali nova prezimena.

U nastavku dajem pregled mjesta i prezimena koja su iz tih mjesta iseljavala prema Livnu.

Iz Potravlja (vjerojatnije Satrića, župa Potravlje) početkom 18. stoljeća
(krajem 17. st. su došli iz Hercegovine u Satrić pa je to “brzi” povratak) Rožići dolaze u Kovačić
Iz Potravlja polovicom 19. stoljeća Lijići i Pripušići dolaze u Lusnić
Iz Zasioka polovicom 18. stoljeća Šarići dolaze u Ljubunčić i Prisap
početkom 19. stoljeća Lijovići dolaze u Prisap i Žirović
krajem 19. stoljeća Liovići, poslije Alviri dolaze u Lusnić
krajem 19. stoljeća Liovići, poslije Šandrk dolaze u Lusnić
Soldići dolaze u Strupnić
Iz Vučipolja krajem 19. stoljeća Damjanovići dolaze u Čelebić i Strupnić
Iz Dabra početkom 19. stoljeća Marunice dolaze u Čelebić i Male Kabliće
Iz Zelova krajem 19. stoljeća Jukići dolaze u Čelebić
Iz Bitelića u prvoj polovici 18. stoljeća Đapići dolaze u Prisap
početkom 19. stoljeća Buljani dolaze u Prisap, Strupnić i Velike Kabliće
početkom 19. stoljeća Stojići dolaze u Prisap
Šuste, poslije Kelić dolaze u Prisap
polovicom 19. stoljeća Čurkovići dolaze u Ljubunčić
Govorušići dolaze u Ljubunčić
u drugoj polovici 19. stoljeća Jukići dolaze u Žirović
krajem 19. stoljeća Hrgovići dolaze u Strupnić
krajem 19. stoljeća Matkovići dolaze u Strupnić
krajem 19. stoljeća Žarko dolaze u Strupnić
Jukići, poslije Kalajica dolaze u Kovačić
Iz Bajagića Ištuk (prije Baković) dolaze u Ljubunčić
Penići dolaze u Lusnić
Iz Hrvaca Karaule (prije Božinović) dolaze u Prisap
Iz Čitluka Sinjskog Maganjić dolaze u Male i Velike Kabliće
Iz okolice Sinja Duvnjaci dolaze u Priluku
Papići dolaze u Lusnić
Iz Karakašice kod Sinja početkom 20. stoljeća Šesto dolaze u Velike Kabliće
Iz Lučana oko 1740. Rimci dolaze u Kovačić, pa u Male Kabliće
Iz Radošića Sinjskog Hrste dolaze u Lusnić
Iz Vrlike i okolice krajem 18. stoljeća Vujeve dolaze u Strupnić, Kovačić i Ljubunčić
početkom 19. stoljeća Čenani (ex Oklopčić) dolaze u Strupnić
početkom 19. stoljeća Plazonići dolaze u Čelebić
prva polovica 19. stoljeća Romići dolaze u Priluku
Kurbaše dolaze u Prisap
Gelo dolaze u Lusnić
Iz Cetinske krajine u prvoj polovici 18. stoljeća Baraći dolaze u Strupnić
Iz Muća Baraći dolaze u Lusnić
polovicom 19. stoljeća Glavurdići dolaze u Lusnić
polovicom 19. stoljeća Orlovići dolaze u Male Kabliće
Iz Muća i Gizdavca u prvoj polovici 19. stoljeća Čaja dolaze u Strupnić
Iz Drniša Andabake (prije Rogulj) dolaze u Velike Kabliće
Iz Kamenskog početkom 20. stoljeća Tabaci dolaze u Male i Velike Kabliće
Iz Poljičke republike (Podstrana, Slime) Baruni dolaze u Lusnić
Iz Strmendoca u drugoj povici 19. stoljeća Krole dolaze u Prisap
Iz Studenaca u prvoj polovici 18. stoljeća Bilići dolaze u Ljubunčić
polovicom 18. stoljeća Bilić dolaze u Žirović
Iz Sviba kod Imotskog početkom 20. stoljeća Čondrići dolaze u Velike Kabliće
Iz Voštana Babići dolaze u Priluku
Babić dolaze u Male Kabliće
Iz Trogirska zagore Gotovci dolaze u Velike Kabliće
Iz Dalmacije Barbe dolaze u Prisap
Rubići dolaze u Velike Kabliće
Iz Bačke oko 1700. Madžar dolaze u Žirović

Croativ.net