Hrvatska plaća Livnu i Tomislavgradu 0,005 eura za proizvedeni KWh u Orlovcu

centrala

Hidroelektrana Orlovac u općini Otok nedaleko od Sinja sagrađena je 1973. godine. Tri turbine ukupne snage 237 MW proizvedene su u slovenskom Litostroju, a Končar je isporučio sinkrone generatore. Sve je izvedeno kao zajednički projekt SR Hrvatske i SR BiH jer je za potrebe hidroelektrane trebalo na dijelu Livanjskog polja stvoriti akumulacijsko Buško jezero kao jedno od većih umjetnih jezera u Europi.

Buško blato ili jezero ima ukupnu površinu od 55,8km2 , dvije trećine jezera nalazi se u općini Tomislavgrad, a jedna trećina u općini Livno. Na teritoriju BiH nalazi se i kompenzacijski bazen Lipa koji je povezan reverzibilnim kanalom s Buškim blatom. Iz Lipskog jezera ispod masiva Kamešnice voda se dovodi tlačnim tunelom duljine 12 km na hrvatsku stranu, do turbina HE Orlovac.

HRVATSKA I BIH NISU POTPISALE UGOVOR ZA KORIŠTENJE VODA
Prema službenim podacima HEP-a HE Orlovac proizvela je 2015. 395 GWh ili nešto manje od 7% ukupno proizvedene električne energije u 26 hrvatskih hidroelektrana. Te godine HEP je platio doprinose i koncesije za vodu te naknadu za pročišćavanje i odvodnju voda u iznosu od 83,4 milijuna kuna ili 0,32 do 0,80 kn po m3, ovisno o kvaliteti vode. Hrvatska i BiH nisu nikada potpisale međudržavni ugovor o naknadi za korištenje vode iz Buškog jezera. HEP i danas koristi vodu iz tog akumulacijskog jezera temeljem “Rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Hrvatske republike Herceg-Bosne” od 6. svibnja 1996.

Republika Herceg-Bosna formalno je ugašena tri mjeseca kasnije, ali HEP je narednih dvadeset godina nastavio koristiti vode na teritoriju susjedne države plaćajući simboličnu naknadu dvjema općinama, Tomislavgradu i Livnu, koja od 2009. iznosi 0,005 eura za proizvedeni KWh u Orlovcu. Od 1996. do 2002. naknada se plaćala po m2 potopljenog zemljišta i kubičnom metru vode u jezeru, cca 500 tisuća eura godišnje, a od 2002. do 2009. iznosila je 0,0025 eura po KWh ili oko 800 tisuća eura godišnje. Te dvije općine, inače s većinskim hrvatskim stanovništvom, na temelju toga ostvarile su prihod u 2016. od 1,75 milijuna eura. Svi dosadašnji napori službenog Sarajeva da se to pitanje regulira međudržavnim ugovorom koji bi odredio pravičniju naknadu za korištenja vode završili su neuspjehom.

http://www.telegram.hr