I BiH među državama koje je izabrao Nestlé, švicarski gigant planira razne investicije

KitKat, Nescafé, Milo, Nestea, Nesquik, Maggi, Herta, Purina, Nespresso… rijetki su koji nisu uživali barem u jednom od ovih proizvoda, ako ne i u svim. Iza ovih brendova stoji Nestlé, jedna od najvećih tvrtki koja pokriva sve kategorije hrane i pića. U svom asortimanu imaju više od 2000 globalnih i lokalnih brendova te su prisutni u 191 zemlji diljem svijeta, piše Večernji list BiH. Objedinjavanje tržišta Ono što je nas zanimalo su informacije o dolasku u BiH i činjenici da je ova zemlja dio novog tržišta tvrtke.

– Nestlé na novoformiranom tržištu južne i istočne Europe (SEEM – South and Eastern Europe Market) trenutačno zapošljava više od 8 tisuća ljudi i ima pet tvornica. Novo tržište, SEEM, sada čine Rumunjska, Bugarska, BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Severna Makedonija i Crna Gora, Ukrajina i Moldavija – potvrdili su iz švicarskog industrijskog giganta za Večernji list. Također, informirali smo se i o mogućnostima proizvodnih pogona ili suradnje s kooperantima u BiH u idućem razdoblju. – Odlukom o objedinjavanju tržišta i transformaciji, Nestlé će nastaviti ulaganja u širenje poslovanja na tržištu, s fokusom na unaprjeđenje proizvoda te ulaganja u lokalne zajednice u kojima tvrtka djeluje – istaknuli su u izjavi za Večernji list te potvrdili da će o svim daljnjim širenjima, investicijama i zapošljavanjima pravovremeno obavijestiti javnost.

Na kraju krajeva, radi se o tvrtki prepoznatoj diljem svijeta, stoga nije iznenađenje što se u BiH mnogi raspituju i kako doći do novih radnih mjesta, ali i suradnje s Nestléom. Među planovima renomirane, globalne tvrtke koja posluje od davne 1886. godine jest do 2030. pomoći 50 milijuna djece kako bi živjeli zdravijim životom, povećati životni standard 30 milijuna ljudi i težiti nultom utjecaju na onečišćenje okoliša, a sve to bit će moguće ostvariti upravo u onim sredinama gdje posluju i gdje imaju izravan utjecaj. Upravo ovakve vijesti bude nadu da bi BiH u budućnosti mogla biti važan kotač na europskom tržištu.

Koliko god to iz ove pozicije nevjerojatno zvučalo, zbog svih problema s kojima se ova zemlja susreće, od ranije strani gospodarstvenici vide Bosnu i Hercegovinu kao svoju priliku i kao novu bazu za proizvodnju i distribuciju, jednu sponu Europe i Kine. O tome je nedavno za Večernji list govorio i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, jer se zbog dužine čekanja isporuke određenih roba i materijala, dugotrajnosti u prijevozu, kašnjenju u lancima opskrbe, BiH pruža prilika te se dio povećanih zahtjeva za dostavom robe i repromaterijala preusmjerava na BiH iz koje se isti mogu dobiti u puno kraćem roku u odnosu na, recimo, Kinu.

– To okretanje k BiH vidim kao priliku u sadašnjem vremenu pojačane potražnje za repromaterijalima i robom, ali i jednim od razloga povećanja izvoza iz BiH. Bez detaljnih analiza strukture izvezene robe, njezine ne samo kvantitete već i kvalitete, jasno je da je pred nama prilika koju sa sobom nosi svaka kriza. Nove tehnologije A ovdje se vrijedi prisjetiti i izjave za Večernjak iz Agencije za strane investicije BiH.

– Pojedini analitičari navode i da je svaka kriza ujedno i prilika. Tako bi bh. ekonomija mogla biti i potencijalna lokacija u eventualnom premještanju dijelova proizvodnje iz Kine i Azije na prostor Europe. Naravno, kao preduvjet nužna je i spremnost za prihvaćanje prilika, pozitivno i fleksibilno poslovno okruženje, uz dostupnu kvalificiranu radnu snagu te svijest o važnosti stranih investicija koje, za nedovoljno razvijenu državu poput BiH, uz deficit vlastitih sredstava, predstavljaju ključni čimbenik razvoja jer, uz kapital, donose nove tehnologije, menadžerska znanja, nova tržišta, rast konkurentnosti na svjetskom tržištu – istaknuto je.

Na kraju krajeva, BiH je i u prošloj godini ostvarila dobre ekonomske rezultate unatoč tome što je kompletna godina bila pandemijska i imali smo raznih situacija koje su dodatno komplicirale ionako složenu opću situaciju u zemlji. Mjesta optimizmu ima, unatoč svim neriješenim pitanjima koja guše BiH i ne dopuštaju joj da konačno krene naprijed i da ekonomija bude među glavnim temama, a ne kao sada, da na red dolazi tek kad se izredaju sve političke rasprave, od onih lokalnih, do onih na najvišim razinama.

www.vecernji.ba

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply