Europska politička scena suočava se s promjenama koje donedavno nisu bile zamislive. Desne stranke, koje su dugo bile smatrane “neprihvatljivima” za sudjelovanje u vlasti, ostvaruju značajne izborne uspjehe u brojnim zemljama.
Primjeri jačanja desnice sve su vidljiviji – od Francuske i Njemačke do Nizozemske, a najnoviji slučaj dolazi iz Austrije, gdje bi Herbert Kickl, lider Slobodarske stranke (FPÖ), mogao preuzeti vlast nakon izbornog uspjeha. Taj trend ukazuje na sve jače nezadovoljstvo birača tradicionalnim strankama i njihovom nemogućnošću odgovaranja na strahove i zahtjeve javnosti.
Desnica postaje nezaobilazna u političkim pregovorima
U sve većem broju zemalja desne stranke postaju nezaobilazan faktor u političkim pregovorima, što pokazuje da ih birači prepoznaju kao odgovor na aktualne izazove poput migracija, sigurnosti i odnosa prema Europskoj uniji. Iako se često susreću s pokušajima izolacije od strane političkog mainstreama, njihov uspjeh više se ne može ignorirati.
Što donosi budućnost?
Jačanje desnice otvara brojna pitanja o budućnosti politike u Europi. Hoće li radikalne stranke sudjelovati u vlasti i mijenjati europsku politiku iz temelja, ili će se tradicionalne stranke pokušati prilagoditi novim političkim okolnostima? Austrijski slučaj samo je posljednji u nizu koji ukazuje na promjenu paradigme u europskoj politici.
Trend koji se širi kontinentom postavlja nove izazove, ali i redefinira granice prihvatljivosti u političkom djelovanju. Europa ulazi u razdoblje u kojem će birači svojim odlukama značajno oblikovati buduće političke smjerove.
Musk ponovno podržao AfD, smatra ga spasom za Njemačku
Američki milijarder Elon Musk još jednom je potvrdio svoju podršku Alternativi za Njemačku (AfD) na predstojećim parlamentarnim izborima u toj zemlji u razgovoru s predsjednicom te krajnje desne stranke Alice Weidel na platformi X, javlja Hina.
„Kao što sam već jednom javno rekao: mislim da samo AfD može spasiti Njemačku. Kraj priče“, rekao je Elon Musk u razgovoru s čelnicom AfD-a Alice Weidel, prenošenom uživo na platformi X.
Alternativa za Njemačku (AfD) namjerava svoj izborni program temeljiti na napuštanju Europske unije, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i valute euro, objavila je njemačka agencija dpa, uoči prijevremenih izbora za koje se očekuje da će se održati u veljači.
Prema nekim navodima spominjalo se u više navrata da Njemačka, za razliku od drugih zemalja EU koje su prešle na EURO, i dalje čuva svoje nikad prežaljene marke. Da li to znači da će se Njemačka vratiti svojoj nekadašnjoj valuti? Hoće li to biti lavina koja će se pokrenuti i za ostale zemlje?
Desnica u Hrvatskoj?
Kako je spomenuto da desne stranke izrazito jačaju diljem Europe, pa i svijeta, postavlja se pitanje: što je sa Hrvatskom desnicom? Mnogi će odgovoriti da je u Hrvatskoj već na vlasti desna struja, ali o tome bi se dalo diskutirati. Svima je poznato da današnja “desnica” koja je na vlasti je više skrenula u lijevo po politikama koje je provela i koje i dalje provodi.
Neki politički analitičari predviđaju da bi se mogao vrlo lako ponoviti scenarij iz 2009. godine kada je tadašnji lider HDZ-a i premijer Ivo Sanader naprasno dao neopozivu ostavku na mjesto premijera i svoje mjesto prepustio Jadranki Kosor. Zanimljiva je činjenica da se to desilo u jeku početka velike ekonomske krize, pa je netom nakon toga kada su raspisani idući parlamentarni izbori vlast dobio SDP sa svojim partnerima na čelu sa tadašnjim predsjednikom SDP-a i današnjim starim-novim predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem. U četiri godine vladavine SDP-a i dok je vladala ekonomska kriza, SDP je bio odgovoran za sve nedaće koje su tada zadesile Republiku Hrvatsku počevši od gospodarske krize, te konstantnog pada životnog standarda građana RH. Treba uzeti u obzir da je Hrvatska tek netom prije toga postala punopravna članica EU i da se nije baš “najbolje” snašla u povlačenju novaca iz EU fondova. Nakon njihove četverogodišnje vladavine, vlast je uzastopno 3 puta dobio HDZ sa partnerima koji je puno bolje iskoristio generalni oporavak nakon ekonomske krize koja je trajala od 2009. pa do negdje 2014/2015 te znatno bolje iskoristio sredstva iz EU fondova. Tu valjda spomenuti i izazove, odnosno krizu i posljedice koje je donio Covid-19, te program NPOO iz kojeg je Hrvatska također dobila velika financijska sredstva.
Ako malo bolje popratimo nedavna zbivanja unutar HDZ-a, koja su pokrenuta najviše uvjerljivom pobjedom Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, a između ostalog i brojnim aferama među kojima je i posljednji istup već bivšeg ministra poljoprivrede Josipa Dabre, možemo se s pravom zapitati: Da li su odnosi u najjačoj stranci na političkoj sceni RH znatno uzdrmani i da li se nazire možda čišćenje i novo vodstvo kao što se to desilo 2009. godine? Ako je vodstvu HDZ-a zbilja stalo do koliko tolikog ugleda stranke, da li je bilo nužno tako “olako” dopustiti da razne malverazcije raznih “intelektualaca” iz redova palih ministara u Vladi iziđu na vidjelo? Čovjek bi rekao da se radi o svjesnom uništavanju ugleda te stranke, i nuđenje oporbi da osvoji iduće parlamentarne izbore. Pitanje je samo da li ćemo čekati još 3.5 godine ili ćemo ih imati ubrzo?
Također, ako smo malo bolje popratili gospodarska zbivanja u zadnjih par mjeseci, slijede velike najave da nas čeka ekonomska kriza i recesija koja bi mogla prvo zahvatiti Njemačku.
Da li nam se nazire ponovni scenarij dolaska SDP-ove struje na vlast i prepuštanja svih novih ekonomskih i ostalih izazova s kojima se neće biti tako lako nositi u njihove ruke? Ili će se pak dogoditi preslagivanje unutar samog HDZ-a gdje bi veliku ulogu mogao odigrati pakt Kovač – Stier ili možda Anušić?