Na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka sve češće se pojavljuju potresne slike i videozapisi pasa u teškom stanju – izgladnjelih, s teškim ranama, infekcijama, slomljenim udovima, izvađenim očima, deformacijama, opeklinama i drugim znakovima zlostavljanja. Iza ovih objava stoji mreža prevaranata iz Ugande.
U Ugandi, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, mnogi mladići se lažno predstavljaju kao spasitelji životinja i voditelji skloništa. No, zapravo koriste te teško ozlijeđene i zanemarene pse i mačke kako bi izmamili novac od suosjećajnih ljudi, posebno iz SAD-a i Europe. Postoje čak sumnje da neke od životinja sami ozljeđuju kako bi izazvali veće sažaljenje i prikupili više donacija.
Ova okrutna prevara ne samo da iskorištava dobrotu ljudi već i dodatno pogoršava patnju životinja koje se koriste kao sredstvo za zaradu.
Model je jednostavan: snimiti ozlijeđenu životinju, a onda potresnim slikama i snimkama iznuditi što više donacija koje na kraju ne završavaju u skrbi za životinje. Inače, prije prijevara sa životinjama, iz Ugande su dolazile prijevare sa sirotištima i fotografijama izgladnjele djece, ali takve slike više ne mogu natjerati bijelce na sućut, barem ne onoliko koliko to danas mogu životinje. U svakom slučaju, online prijevare u Ugandi danas čine gotovo 20 posto njihove (sive) ekonomije, prema nekim procjenama, i dijelu stanovništva vjerojatno osiguravaju egzistenciju dok manjina na tome okreće milijune eura.
U posljednja dva tjedna Jutarnji list je pregledao stotine takvih profila na TikToku i Instagramu, razgovarao s Uganđanima, njihovim žrtvama i onima koji se protiv njih bore, a potom kontaktirao međunarodne institucije za zaštitu životinja pokušavajući doznati poduzima li se išta kako bi se ovoj praksi stalo na kraj. Budući da je riječ o zemlji u kojoj trećina stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu, s raširenom korupcijom i manjkom građanskih sloboda, ljudskih prava, a posebno prava životinja, ne iznenađuje da većina međunarodnih organizacija na to samo sliježe ramenima.
Uigran biznis
Ugandski prevaranti, kako se sumnja, vjerojatno sami ozljeđuju i zlostavljaju životinje za koje tvrde da o njima skrbe, potom ih snimaju, a sve kako bi mučnim snimkama privukli donacije naivnih pratitelja. Prema nekim procjenama, ta je online prijevara sada uigran biznis, vrijedan stotine milijuna eura.
Većina profila na društvenim mrežama – Mityana Animal Shelter, Animal Rescue, Community Outreach, Lovepets – izgledaju isto: mlađi muškarci poziraju s ranjenim i ozlijeđenim psima i mačkama te od svojih pratitelja iznuđuju novac za hranu i veterinarsku pomoć. Sve su snimke praćene tužnom glazbom i emocionalno manipulativnim porukama poput “Molim pomoć, pas nije jeo pet dana”, “Nitko ne uplaćuje donacije, oprosti, dušo, i danas ćeš gladovati”.
Iz Jutarnjeg lista obavili su razgovor s jednim od Uganđana, koji se na Instagramu predstavlja kao Dennis i navodno drži sklonište za životinje Jungwe u glavnom gradu Kampali.
Prijevare kao slamka spasa
U zemlja u kojoj 70 posto stanovništva živi s manje od 3 dolara dnevno, u kojoj manjka škola, bolnica i demokratskih institucija, prijevare su vjerojatno najsigurniji, a nekada i jedini, izvor prihoda. Pritom, Uganda dosad nije bila na mapi najvećih afričkih scam centara, prednjačile su Nigerija, Kenija i Južnoafrička Republika. Odatle je i danas najveći broj romantičnih prijevara, lažnih investicijskih ponuda, prijevara s obećanjem nasljedstva (tzv. 419 scams), lažne ponude za posao, phishing e-mailovi i online prijevare s kućnim ljubimcima ili transportom robe.
Ipak, prije desetak godina iz Ugande su krenule prve prijevare sa sirotištima. Funkcionirale su identično ovim prijevarama sa skloništima za životinje. Prevaranti bi slali i objavljivali priče i fotografije bolesne i izgladnjele djece iz navodnih sirotišta koristeći to kao emocionalnu ucjenu za skupljanje donacija. Kada su te prijevare postale globalni problem, ugandska je vlada krenula s akcijama uhićenja i dosad zatvorila više od 500 takvih objekata. Procjenjuje se da su prijevare sa sirotištima dovlačile najmanje 250 milijuna dolara godišnje od stranih donatora. Prijevare s ozlijeđenim i izgladnjelim životinjama potencijalno bi mogle vrijediti i više.
Naime, izgladnjeli psi, prema riječima naših sugovornika, efikasnija su metoda izvlačenja novca od naivnih Europljana i Amerikanaca koje je danas više teško senzibilizirati fotografijama izgladnjele afričke djece. Zašto je to tako, drugo je pitanje. Puno je važnije ono: koliko su ovakve online prijevare u Ugandi nužna ekonomska slamka spasa zemlje u kojoj većina ljudi živi u ekstremnom siromaštvu?
Autor: Dnevno.ba