Krišto: Bošnjačke stranke traže nove modele majorizacije Hrvata

„Bošnjačke stranke se ne žele odreći onog što im je ranije međunarodna zajednica omogućila, a to je da biraju Hrvatima predstavnike u vlasti“, rekla je Krišto.


Foto: Večernji.ba

Javna tribina “Izmjene izbornog zakona i posljedice po BiH” održana je sinoć u središnjici HDZ-a BiH u Mostaru, a predavači su bili Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH, Bariša Čolak, zamijenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH, Josip Merdžo, glavni HNS-a i Goran Kraljević sa Sveučilišta u Mostaru.

Organizatori tribine su Politička akademija HDZ-a BiH na čelu s predsjedateljicom Doma naroda Parlamenta FBiH, Lidijom Bradarom i Gradski odbor Mladež HDZ-a BiH u Mostar, piše Dnevnik.ba. Čolak je podsjetio kako je problematika položaja Hrvata u BiH, zapravo, počela s apelacijom Alije Izetbegovića o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH nakon čega je međunarodna zajednica intervenirala i promijenjeni su Ustavi Federacije BiH i RS-a.

„Tom su presudom Hrvati i Bošnjaci uvedeni u Ustav RS-a kao konstitutivni narodi, odnosno, Srbi u Ustav FBiH. Potom je Robert Berry promijenio izborna pravila za Dom naroda Parlamenta FBiH, a nakon toga uslijedile su Alijansa i Platforma“, rekao je Čolak i podsjetio kako je na Ustav FBiH doneseno više od 100 amandmana, njih čak 93 su nametnuta od međunarodne zajednice i tek 20-ak postignuto dogovorom između Hrvata i Bošnjaka i prošlo parlamentarnu proceduru. „Nijedan od tih nametnutih amandmana nije doprinio boljem položaju Hrvata u FBiH, nakon svakoga od njih nanesena nam je politička šteta“, rekao je Čolak.

Podsjetio je i kako se ukidanjem broja od 30 izlasnika u svakom od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH došlo do bošnjačke dominacije u tom Domu. „Nakon što je formiran Klub Srba u Domu naroda PFBiH, izglasano da svaki Klub ima 17 izlasnika, prema sadašnjem Izbornom zakonu kojeg bošnjačke stranke ne žele mijenjati, jasno je i zašto – jer od ukupno 58 izaslanika njih 35 se bira s većinskih bošnjačkih područja tako da automatizmom imaju kontrolu nad sveukupnim Domom“, rekao je Čolak. Podsjetio je i na brojke, odnosno, činjenicu kako Bošnjaci nad Domom naroda imaju kontrolu kao natpolovična većina odnosno kroz 2/3 Kluba Bošnjaka, 2/3 Kluba Srba, 1/3 Hrvata i 4/5 Kluba ostalih.

„Sastav Doma naroda ne odgovara stvarnim brojakama u županijama jer Dom naroda nije dom županija nego dom konstitutivnih naroda, Ustavni sud BiH je to presudom jasno i prepoznao i utvrdio kako je načelo konstitutivnosti narušeno, zato su te odredbe proglašene nevažećima“, podsjetio je Čolak. Istaknuo je i kako na posljednjim pregovorima sa bošnjačkim strankama pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice bilo sasvim jasno kako nema dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH u skladu s presudama po Ljubićevoj apelaciji i presudi za Mostar.

„Bošnjačke stranke izravno negiraju presude Ustavnog suda BiH i činjenicu kako Dom naroda FBiH prioritetno štiti nacionalno interese konstitutivnih naroda, ako to ne shvate na vrijeme, uvest će BiH u ustavnu krizu“, kazao je Čolak. Borjana Krišto je kazala kako je izmjena Izbornog zakona BiH najvažnija tema u državi jer nije riječ samo o Hrvatima u BiH nego opstojnosti Bosne i Hercegovine kao države. „Bošnjačke stranke se ne žele odreći onog što im je ranije međunarodna zajednica omogućila, a to je da biraju Hrvatima predstavnike u vlasti, unatoč ponuđenim rješenjima, ne postoji čak ni minimum dogovora oko ovih pitanja“, rekla je Krišto. Krišto je istaknula kako su i same zajedničke liste za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH diskriminatorne te ja potrebno formirati dvije izborne jedinice u FBiH.

„Zajednička lista na kojoj su kandidati za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je diskriminatorna, omogućava da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran i bošnjačkim glasovima nego da u potpunosti bude izabran glasovima bošnjačkog naroda“, rekla je Krišto i podsjetila na fenomen Komšić. Smatra i kako se činjenice, odnosno, presude Ustavnog suda BiH moraju uvažavati i provesti te da to nije politički stav HDZ-a BiH ili HNS-a BiH nego pravna činjenica koju bošnjački političari svi odreda negiraju i ignoriraju. „Ako se Izborni zakon ne promijeni na principima legitimnog predstavljanja, bošnjačke stranke uvest će BiH u ustavnu krizu“, rekla je predsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH.

Krišto je kazala kako se bošnjački političari ponašaju po principu „država – to sam ja“, negiraju realnost političkih zbivanja u BiH i bježe od činjenica, ali i odgovornosti. „Ako se ne promijeni Izborni zakon BiH u skladu s presudom po Ljubićevoj apelaciji, bošnjačke stranke izabrat će 17 izaslanika u Klubu Hrvata u Domu naroda BiH, predložiti predsjednika i potpredsjednika FBiH, Vladu FBiH, a sve to kroz Zastupnički dom PS BiH moći i potvrditi jer je taj dom građanski dom“, rekla je Krišto. Istaknula je i kako bošnjačke stranke suočene s presudom po Ljubićevoj apelaciji traže nove modele majorizacije Hrvata, a to je potpuno razvlašćivanja Doma naroda Parlamernta FBiH, reduciranje njegovih ovlasti čime bi ostvarili potpunu dominaciju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

„Stalno se prijeti brojem bošnjačkih ruku u Zastupničkom domu PS BiH, a tu je i prijedlog da predsjednika i potpredsjednika FBiH ima pravo predložiti svaki izaslanika, što bi onda, u takvom sastavu Doma naroda Parlamenta FBiH i prošlo i poslije se potvrdilo u Zastupničkom“, kazala je Krišto. Glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo podsjetio je na presudu Ustavnog suda BiH koja je poništila izborna pravila za Grad Mostara i napomenuo kako su u grupi za izradu Statuta Grada Mostara, donesenog 2004. godine, na intervenciju međunarodne zajednice i visokog predstavnika Paddy Ashdowna, bili i Željko Komšić, u dva mandata nelegitimni član Predsjedništva BiH i Mirsad Ćeman, aktualni predsjednik Ustavnog suda BiH. Goran Kraljević sa Sveučilišta u Mostaru predstavio je i matematičku analizu o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i Gradskog vijeća u Mostaru.

www.vecernji.ba