Proces izrade Plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan nije bio bez izazova. Iako su susjedne zemlje poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova već dostavile svoje liste reformi i već koriste sredstva iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina je još uvijek u fazi usuglašavanja
Na posljednjoj sjednici je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo prijedlog da najkasnije do sredine kolovoza 2025. godine bude usvojen i proslijeđen europskim institucijama nacrt liste reformi i Plan rasta. Ovaj korak bitan je za Bosnu i Hercegovinu, koja još uvijek nije dostavila traženi popis reformi Europskoj komisiji unatoč ranijim obvezama prema europskim institucijama, piše Večernji list BiH.
Odluka o rokovima od iznimne je važnosti jer bi ispunjavanjem tih zahtjeva BiH mogla ostvariti pravo na korištenje oko milijardu eura koje je Europska unija izdvojila za podršku zemljama zapadnog Balkana u okviru Plana rasta. Naime, Europska komisija jasno je naglasila u svom pismu iz lipnja 2025. da će, ako Reformska agenda ne bude dostavljena najkasnije do summita lidera zapadnog Balkana, koji će se održati 30. lipnja u Skoplju, doći do smanjenja sredstava predviđenih za Bosnu i Hercegovinu, počevši s rezanjem od 10%. Mogući kumulativni gubitak mogao bi dosegnuti iznos od 1,085 milijardi eura, što bi imalo dugoročne posljedice za BiH. U tom kontekstu jučerašnja odluka Vijeća ministara BiH stvara pritisak na sve razine vlasti u zemlji kako bi se postigla usklađenost i ispunili zahtjevi Europske komisije.
Dugotrajan proces usklađivanja
Proces izrade Plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan nije bio bez izazova. Iako su susjedne zemlje poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova već dostavile svoje liste reformi i već koriste sredstva iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina je još uvijek u fazi usuglašavanja. Razlozi za ovo kašnjenje dijelom leže u političkim nesuglasicama između srpske i bošnjačke strane, kao i između četiri županije u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA). Također, postoji i složena situacija s Vladom Republike Srpske, što je dodatno usporilo proces.
Europska unija je od početka jasno stavila do znanja da će podržavati samo one zemlje koje ispunjavaju obveze prema reformama, a BiH je jedina zemlja u regiji koja još uvijek nije dostavila svoju Reformsku agendu. Ove reforme, koje uključuju obrazovanje, tržište rada, zelenu i digitalnu tranziciju, vladavinu prava i razvoj privatnog sektora, ključne su za postizanje dugoročne stabilnosti i napretka.
Hrvatski dužnosnici su od početka bili najkooperativniji u vezi s Planom rasta, prepoznajući njegovu važnost za razvoj cijele regije, a osobito za Bosnu i Hercegovinu. No, u isto vrijeme bilo im je iznimno važno da odluku o reformama donesu sve razine vlasti, čime se osigurava mehanizam koji neće moći zaobići legitimne hrvatske političke predstavnike. Ovaj mehanizam osigurava da se kroz političku konsenzusnu dinamiku očuvaju prava svih nacionalnih zajednica unutar BiH te da se izbjegne politička marginalizacija bilo kojeg naroda.
Hrvatski političari smatraju da je osiguranje ravnoteže među političkim predstavnicima svih naroda u BiH ključno za stabilnost i održivost Reformske agende, koja je osnovni uvjet za daljnje uključivanje zemlje u europske integracije. U tom kontekstu njihov je pristup bio jasan – bilo je ključno da se o reformama dogovore sve političke stranke koje predstavljaju nacionalne zajednice kako bi se spriječilo političko preskakanje važnih legitimiteta unutar zemlje.
Kako bi se došlo do usklađene verzije teksta Reformske agende, Radni tim za izradu Plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan održao je pet službenih sastanaka, a u okviru tih aktivnosti organizirani su i brojni radno-konzultativni sastanci. Samo tijekom posljednjeg pokušaja konsolidacije dokumenta održano je sedam radno-konzultativnih sastanaka, na kojima je sudjelovalo više od 350 sudionika. Ovi sastanci trajali su više od 25 sati i imali su za cilj usuglašavanje nacrta teksta Reformske agende, koji pokriva područja obrazovanja, tržišta rada, zelene i digitalne tranzicije, vladavine prava, razvoja privatnog sektora i drugih ključnih područja.
Europska komisija već dugo ističe važnost reformi za sve zemlje zapadnog Balkana, a posebice za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s velikim izazovima u smislu političke stabilnosti i usklađivanja interesa različitih političkih aktera. Kroz ove reformske korake EU nastoji osigurati da BiH bude sposobna za konkurenciju na europskoj i globalnoj sceni, što uključuje modernizaciju državnih institucija, poboljšanje uvjeta na tržištu rada i povećanje ulaganja u privatni sektor.
Zaključci i daljnji koraci
Vijeće ministara BiH na jučerašnjoj je sjednici dalo jasne smjernice o tome da se nacrt liste reformi i Plan rasta dostave Europskoj komisiji do sredine kolovoza 2025. godine. Ovaj korak bio je nužan kako bi se ispunili svi uvjeti za daljnji razvoj BiH u okviru europskih integracija i iskoristio potencijal od oko milijardu eura predviđenih za ovu zemlju u okviru Plana rasta. Međutim, put do finalizacije reformskog plana neće biti lak jer je potrebno nastaviti s usklađivanjem između različitih razina vlasti i političkih stranaka u zemlji.
Ako Bosna i Hercegovina uspije ispuniti sve obveze, postoje veliki izgledi da će moći iskoristiti sredstva predviđena za njezinu modernizaciju i razvoj, što bi moglo značajno unaprijediti uvjete života u zemlji i omogućiti brži put prema članstvu u Europskoj uniji.