“Second hand” odjeća, u prijevodu rabljena odjeća i obuća, bilježi procvat kad su u pitanju prodaja i kupnja na globalnoj razini, piše Večernji list BiH. Podatke su prve izbacile američka trgovina rabljene odjeće ThredUp i britanska analitička kompanija GlobalData. Do 2028. čak 10 posto od ukupne globalne prodaje odjeće odnosit će se na rabljenu odjeću te će tržište vrijediti 350 milijardi eura.
Kriza napreduje
Prošle godine to tržište je imalo rast od 18 posto u odnosu na prije, a to je 15 puta brži rast od cjelokupnog tržišta odjeće. U svijetu postoje 163 brendirane trgovine u kojima se može kupiti ili prodati rabljena odjeća. Internetska prodaja rabljene odjeće će se udvostručiti – na 40 milijardi dolara.
Razlog za rast ovog tržišta su visoka inflacija, zaštita okoliša, posjedovanje unikatnih odjevnih predmeta… Kad je BiH u pitanju, ranije istraživanje iz RS-a otkrilo je da odjevnih predmeta ima od 1 do 7 KM, a ostale cijene su i 30 posto niže nego onih proizvoda koji su novi. Podaci pokazuju da je, primjerice, 2021. uvezeno oko 8 milijuna maraka korištene robe, što je dvostruko više u odnosu na 2010., pa je i to pokazatelj kojom brzinom kriza napreduje i koliko je ljudima teško nabavljati novo. Dosta je kupaca iz BiH i u susjednim državama. – Mnogi dolaze kod nas i za ukupno stotinjak eura mirni su cijelu sezonu.
Izbora ima, roba je čista, ispeglana, kvalitetna. Nitko nema zamjerki i nitko se ne bi trebao zgražavati nad ovakvim šopingom jer mnogo je prirodnije odnijeti u “second hand” nešto što više ne planirate nositi nego baciti jer je rok upotrebe u puno slučajeva neograničen, a kod nas se to baci u kratkom vremenu – priča nam prodavačica iz jednog grada u Hrvatskoj gdje je ovakva kupnja popularna. Dio javnosti smatra da je ovakva vrsta prodaje i kupnje buduća konkurencija trgovačkim centrima, a gdje su skupi, brendirani proizvodi zauzeli mjesta. Tako se piše o kaputima od samo 10 maraka, majicama od 5 maraka, starkama od 15 KM… Evo što je Julija, studentica komunikologije, rekla za Teen385. – Nikako ne volim velike trgovačke centre, ne znam zašto, ali u njima se uvijek osjećam loše na neki način i kad završim svoju kupnju tamo, osjećam se prljavo i izmoreno.
Previše ljudi, ista roba u svakom dućanu, konzumerizam, brza moda. Preferiram “triftati” jer uvijek pronađem neki zanimljiv komad odjeće za sebe. Jedino tenisice i hlače moram kupiti u nekom centru – kazala je. Ranije je Klix pisao o rastu popularnosti ovakve prodaje. – Danas je kupnja korištenih predmeta doživjela veliku popularnost i postala pravi trend na društvenim mrežama, osobito na TikToku. Mladi se više odlučuju za ovu metodu kupnje jer smatraju da tako pomažu u sprječavanju fast fashion trenda i masovne produkcije te samim time doprinose očuvanju okoliša i razvijaju ekološku svijest. Jedan od kupaca s kojima smo razgovarali istaknuo je da mu je vrlo važna kvaliteta kod odjeće koju uzima. Ono što mi se sviđa kod ovakvih tipova trgovina je to što je povoljnije nego u običnim buticima i to što pronađem unikatnije komade odjeće – navedeno je.
Humanitarne organizacije
U javni prostor zbog svega ovog ulazi riječ thrifting. – Koncept thriftinga datira još iz ranog 19. stoljeća, kada su humanitarne i religijske organizacije prikupljale rabljenu odjeću i prodavale je kako bi prikupile sredstva za svoje akcije. Međutim, ovaj termin nije doživio popularnost do razdoblja Velike depresije 1930-ih. Mainstream popularnost doživljava ranih 2000-tih godina, posebno u generaciji Z. Iz striktno humanitarnog aspekta, kupnja rabljene odjeće doživjela je ekspanziju u održivi, modni, ali i najvažnije korisni životni izbor, navodi Klix. Ako se ovaj trend nastavi zbog stvarne brige prema okolišu, onda ga svakako treba pozdraviti i podržati.
