Voće poput šljiva i grožđa spada u namirnice s najvišim udjelom šećera. Zanimljivo je da lubenica, iako se čini manje slatkom od dinje, ima viši glikemijski indeks. Dinja, unatoč manjoj količini vode, ima veću nutritivnu vrijednost.
Zbog visokih temperatura, često biramo upravo te lagane i osvježavajuće namirnice. Iako su voće i povrće prepuni korisnih vitamina, minerala i vlakana, potrebno je paziti na količine, posebno kada je riječ o voću koje sadrži prirodne šećere. Prekomjerno konzumiranje, iako zdravo, može dovesti do neželjenih posljedica.
Prema riječima nutricionistice dr. Veroslave Stanković, preporučena dnevna količina voća iznosi oko 200 grama. Ta količina pruža dovoljno esencijalnih nutrijenata i vlakana. Kada je riječ o svježe cijeđenim sokovima, optimalno je unositi između 120 i 150 mililitara dnevno, piše Klik.hr.
S druge strane, povrće bi trebalo biti zastupljeno u većim količinama, najmanje 400 grama dnevno ili u četiri porcije, budući da povrće ne sadrži šećer, već obiluje mineralima i dijetalnim vlaknima, koja su ključna za zdravlje.
Prekomjeran unos šećera može dovesti do poremećaja u regulaciji glukoze, što s vremenom može izazvati pretilost, povećan inzulin i razvoj dijabetesa tipa 2.
Voće poput šljiva i grožđa spada u namirnice s najvišim udjelom šećera. Zanimljivo je da lubenica, iako se čini manje slatkom od dinje, ima viši glikemijski indeks. Dinja, unatoč manjoj količini vode, ima veću nutritivnu vrijednost.
Neka voća, poput šljiva i krušaka, teže se probavljaju zbog visokog sadržaja vlakana, ali su izuzetno zdrava. Marelice i breskve bogate su beta-karotenom i fitonutrijentima s antioksidativnim svojstvima.
Ne treba zaboraviti ni bobičasto voće, poput kupina, malina i jagoda, koje su prepune hranjivih tvari koje pomažu u jačanju imuniteta i borbi protiv slobodnih radikala.