Livanjski divlji konji ginu u prometu, a završavaju i u kobasicama

Više od 700 livanjskih divljih konja koji obitavaju na prostranoj visoravni Kruzi, na potezu od Borove glave do prijevoja Korićina i od padina Cincara do prigradskih naselja, glavna su poslijeratna turistička atrakcija Livna. Sve ih je više posljednjih godina, usprkos tome što ih ugrožavaju ljudi, ali i što se mali broj Livnjaka brine o njima.

Koristili ih branitelji 

Ova prekrasna ergela daleko je od adekvatne zaštite, premda je prisvajaju i nekadašnji vlasnici, koji su konje tijekom rata pustili u divljinu, gdje su se ovi namnožili.

Prisvajaju ih i lokalne vlasti i neke nevladine organizacije kada se treba pohvaliti njihovom ljepotom.

No, kada su u pitanju štete koje konji rijetko prouzrokuju na poljoprivrednim površinama ili ponekad u prometu, svi ih se uglavnom odriču. Tako je jedinstvena ergela čas ničija, čas svačija.

Općinsko vijeće Livna pokušalo je konje staviti pod zaštitu prije nekoliko godina pa je opozvalo Odluku o zaštiti. Rade na tome i neke udruge, ali sve je to nedovoljno.

Upućeni kaže da bi ih najbolje bilo prepustiti divljini, daleko od putova napraviti bolje lokve da imaju stalno vode, nego ih mamiti hranom uz cestu, na koju zimi često silaze lizati sol, pa tako i stradaju.

Na Borovoj glavi stradaju i u ljetnim mjesecima, kada sve ostale lokve uglavnom presuše, a ostane ona na Borovoj glavi. Da bi do nje došli, moraju prijeći cestu, što ugrožava i konje, ali i sudionike u prometu, posebno noću kada je magla.

Livanjski divlji konji stradavaju katkad i od divljači, a svojevremeno su, naročito u vrijeme i nekoliko godina nakon rata, bili i ubijani zbog prodaje mesa za proizvodnju kobasica, jer ovo meso daje poseban okus kobasicama.

Dio konja je ukraden i prodavan nepoznatim kupcima. Posljednjih godina, kada se šira javnost zainteresirala za njih, postali su nešto zaštićeniji. Utrostručili su se u odnosu na kraj rata, u kojem su braniteljima Livna služili i za prijevoz hrane i opreme na vrhove Cincara.

Slikari i fotografi

O ovoj, vjerojatno najbrojnijoj i najljepšoj ergeli divljih konja u Europi, brine se Ekološka udruga “Borova glava”.

– I dalje ćemo se brinuti o konjima, ali to ne znači da ćemo snositi odgovornost za štete koje oni prouzrokuju, jer mi nismo vlasnici ergele, samo nam je stalo da ona opstane – pojasnio je Željko Krišto, tajnik udruge.

Da stvar bude gora, od zaštite konja odustala je i lokalna vlast, piše Dnevni avaz. No, unatoč nebrizi vlasti i ljudi, ljepotana prostrane visoravni Kruzi sve je više. O njima su snimani i brojni dokumentarni filmovi, pisane priče i pjesme, često su tema slikara i fotografa, a nacrtani su kao livanjski brand i na autobusima novoformiranog „Li-busa“.

Potrebno 400.000 eura

Stipe Perković iz Ministarstva poljoprivrede Hercergbosanske županije kazao nam je da su, kako bi se konji što bolje zaštitili i koristili kao turistička atrakcija, potrebna znatna sredstva.

– Prema prvim procjenama, potrebno je između 300.000 i 400.000 eura kako bi se izradile potrebna studija i infrastruktura te osigurala pojilišta i hranilice da se životinje drže dalje od prometnica. Prošle godine smo aplicirali za sredstva iz IPA fondova, ali projekt nam nije prošao.

Razgovarali smo i s drugim potencijalnim partnerima o tome, ali za sada nemamo ništa konkretno – kazao je Perković.

Autor: Ale Kamber, Livno

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply