Livanjski konji-zaštita i održivi turizam

Divlji ili poludivlji, kako god želite. Neosporno je kako ispod planine Cincar obitavaju konji koji preživljavaju uglavnom vlastitim životinjskim instinktima. Isto je tako nesoporno kako broj konja iz godine u godinu raste što je vidljivo prema nekim neslužbenim podacima, a i sami smo svjedoci da su krda sve veća.

Procjene iz travnja 2011. govorile su o 196 konja. Prema podacima iz 2013. godine bilo je 286 konja i 48 ždrijebadi. Prema podacima iz srpnja 2015. godine bilo je 418 konja od toga 65 ždrijebadi.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Livanjski_divlji_konji

Stoga se možemo zapitati hoćemo se uskoro susreti s situacijom prevelikog broja konja koji bi mogao poremetiti ekološku ravnotežu i tako ugroziti ostale vrste životinja koje obitavaju na istim prostorima kao konji? Nisam stručnjak za biologiju pa tako ni za ravnotežu eko-sustava, ali želim naglasiti kako je bitno da se krene sa strateškim upravljanjem materijalnog blaga livanjskih konja i to u dva smjera, a to su zaštita konja i održivi turizam.

Zaštita livanjskih konja

Prilikom istraživanja tematike zaštite konja pronašao sam uspješne slučajeve u SAD-u, Latviji i Islandu. Sve tri navedene zemlje imaju specifičan slučaj i ne mogu se staviti u isti koš sa situacijom livanjskih konja. Ali sve zemlje imaju dodirne točke u načinu prezervacije konja kao što su metode praćenja veličine populacije, genetska raznovrsnost, kontrola stope rasta na godišnjoj razini, utjecaj konja na okolinu (eko-sustav). Naravno, sama kontrola i praćenje livanjskih konja iziskuje organizaciju/udrugu koja će obavljati navedene zadatke. Što znači osnivanje nove organizacije/udruge ili angažiranje neke postojeće organizacije ili udruge s srodnim aktivnostima da se pozabavi navedenim problemima. Ali možemo još dublje ulaziti u način upravljanja konjima, a to je proglašenje parka prirode. Kao što sam prethodno rekao, nisam stručnjak za biologiju ali vjerujem kako na prostranstvima ispod Cincara obitavaju raznovrsne životnjske i biljne vrste koje mogu iskoristit kao argument za osnivanje parka prirode.

Svrha parka prirode bila bi zaštita prirodnih bogatstava (pa tako i konja) kroz održivi turizam – manus mana lavat – uspješno bi zaštitili konje i ostale prirodne fenomene uz turizam koji bi doprinio stvaranju novih radnih mjesta, razvoju svjesnosti o Livnu kao turističkoj destinaciji i na kraju napredak ekonomske situacije.

Održivi turizam

Većina Livnjaka zna reći “Da se konji nalaze u nekoj uređenoj zemlji, već odavno bi se iskoristili u turističke svrhe” što je tužna istina za toliko potencijala livanjskog kraja. U prethodnim godinama bilo je govora o zaštiti konja i određene mjere su poduzete, ali konkretno sitno je poduzeto od strane vlasti kako bi kreirali podlogu za razvoj turizma koji bi uključivao konje. Tako npr. Island, pozicionira se kao zemlja gejzira, vulkana ali isto tako konja. U 2015. od ukupnog broja posjetitelja, 14,2% posjetilo je Island isključivo radi jahanja konja. Za one koji nisu znali Island je jedna od perjanica kada je u pitanju turizam baziran na aktivnostima koje uključuju konje.

Horses and riders returning from the mountains. #laufskálarétt #horsesoficeland

Fotografiju objavljuje Horses of Iceland (@horsesoficeland)

U svojoj raznovrsnoj turističkoj ponudi nude jahanje konja (kratke-srednje-duge staze) kroz najljepše lokacije Islanda; planinarenje/bicikliranje lokacijama koje su blizu krdima konja; promatanje konja u prirodnom okruženju itd. Island je prepoznao potencijal koji imaju u konjima kao turističko iskustvo pa su tako 2016. donjeli odluku kako će u naredne četiri godine uložiti u promociju 100 mil. ISK (što je otprilike 1,6 mil KM, ili po godini 400 tisuća KM). Naglasak je na promociji preko weba, digitalnog sadržaja i društvenih mreža. Cilj promocije je podići osvještenost među turistima o Islandu kao zemlji u kojoj obitavaju konji. Ali Islanđani su maštoviti, naime turistička zajednica Islanda je otišla korak dalje i proglasila 1. svibanj “Dan islandskog konja” i s tim danom su počeli svoju marketinšku kampanju uz objavu službenog hashtaga #horsesoficeland i službene stranice horsesoficeland.is. Ludi su Islanđani, ali pozitivno ludi.

Nemamo sredstava kao Island, ne očekuju se ogromna ulaganja u promociju, ali vrijeme je za strateške odluke po pitanju zaštite konja i razvoja održivog turizma. Mladi ljudi odlaze i stoga je bitno svaku djelatnost koja bi mogla donijeti radna mjesta i veći prosperitet detaljno razmotriti. Nadajmo se kako će se neke stvari pokrenuti u pozitivnom smjeru u korist samih konja i livanjskog turizma.

Možete ih pratiti na Republika Livno, a isto tako vas pozivaju da se uključite u kampanju #wildlivno i dijelite svoje fotografije Livna koje će podijeliti na svojim društvenim profilima. Više o svemu pročitajte na: www.republikali.wordpress.com

izvor: Republika Livno