Mlaćina izjava “likvidirati zarobljene” temelj optužbe

Proteklo je gotovo 30 godina od početka bugojanskoga ratnog košmara za Hrvate, a tek sada se bliži kraju istraga koja je nekoliko puta obustavljana i pokretana protiv Dževada Mlaće, ratnog načelnika Bugojna, za kojega hrvatska strana smatra da je bio gospodar života i smrti, ali i nerasvijetljene sudbine još velikog broja Bugojanaca, piše Večernji list BiH. Kako doznaje Večernji list, u Tužiteljstvu BiH dovršava se proces protiv čovjeka čije se ime spominjalo u identičnom kontekstu i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u nekoliko predmeta, uključujući i onaj protiv zapovjednika Armije BiH, ratnih zločinaca Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure.

Gospodar života i smrti

– Smatram da je u to vrijeme gospodar života i smrti u Bugojnu bio gospodin Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojno, sa svojim suradnicima. Mesud Duvnjak, Kemal Džafić, Enes Handžić, Selmo Cikotić, koji je bio zapovjednik vojnih snaga, Tahir Granić i drugi. Tko je donio takvu odluku i tko je zapovijedao logorima za bugojanske Hrvate? Moja pretpostavka bi bila da su to bili Dževad Mlaćo i Enes Handžić – rekao je svjedok koji je dobio zaštićeni identitet.

 

Dužnosnika SDA Mlaću najteže kompromitira ratni dnevnik koji je vodio, u kojemu se zapravo nalazi priznanje planiranja brojnih zločina koji su se poslije dogodili. “S HVO-om nema pregovora, osim ranjenih, poginulih i teških ranjenika. Inače, HVO treba uništiti, što je stav više instancije”, napisao je sa sastanka koji se dogodio 22. srpnja 1993. godine. Poznato je kako je Mlaćo imao jako dobre veze s tadašnjim bošnjačkim liderom Alijom Izetbegovićem, o čemu također postoji službena korespondencija.

 

Na istome listu papira daje se i zapovijed postrojbama Armije BiH i čuvarima nekolicine logora, od kojih je najveći za Hrvate bio onaj na stadionu nogometnog kluba Iskra. “Tajno: ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira”, stoji u zaključcima sa sastanka kojim je predsjedao Mlaćo. On je bio svjedok na suđenju zapovjednicima logora i policije 2010. godine, pa čak iako im je bio nadređen, ni 13 godina poslije nije procesuiran. U sudnici je čak počeo čitati sadržaj svoga dnevnika, no onda ga je sudsko vijeće prekinulo jer je već tada sebe stavio u položaj inkriminirane osobe. U procesu u kojemu je bio svjedok, Sud BiH je u prvostupanjskom postupku izrekao kaznu zatvora protiv Nisveta Gasala i drugih, dok je pak Mlaćo bio proglašen dijelom udruženog zločinačkog pothvata. Njegov je dnevnik korišten kao dokaz, kao i prijeporna rečenica o zarobljenim Hrvatima.

Ukinut UZP

No, u drugostupanjskoj presudi ukinut je udruženi zločinački pothvat. Valja znati kako je logor “Iskra” za Hrvate utemeljen odlukom Ratnog predsjedništva kojemu je on bio na čelu 24. kolovoza 1993. godine. Tek nekoliko tjedana prije toga Mlaćo je predlagao i osnivanje posebnih prijekih sudova za Hrvate. Umjesto toga, sudilo im se bez suda. U tome postupku jedno vrijeme bilo je isključeno ime nekadašnjeg zapovjednika i kasnijeg ministra Selme Cikotića.

Večernji.ba