Nikad se neće otkriti kako je nestalo 59 stećaka kod Livna?

Dva mjeseca nakon što je, ilegalnim iskopavanjem pijeska, gotovo u potpunosti uništen nacionalni spomenik u blizini Livna, na jugozapadu BiH, počinitelj još nije otkriven.

Policija i Tužiteljstvo nemaju službenih informacija o tome tko je na arheološkoj lokaciji, koja je trebala uživati najveći stupanj zaštite, bagerima iskopao rupu duboku četiri i pol metra i iza sebe ostavio razbacane drevne skeletne ostatke.

Riječ je o arheološkom lokalitetu Mali i Veliki Han, u naselju Lištani, na kojem su se, prema procjenama arheologa, nalazili ostaci prapovijesnog tumula, te groblje iz kasnog Srednjeg vijeka, s ukupno 84 stećka.

Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, taj lokalitet u Livanjskom polju, proglašen je 2011. godine nacionalnim spomenikom BiH.

U Franjevačkom muzeju i galeriji “Gorica” u Livnu ocjenjuju da je, nelegalnim iskopavanjem pijeska, bespovratno uništen veći dio arheološkog nalazišta Mali Han. Kako se pretpostavlja, on je sadržavao ostatke prapovijesnog tumula, vjerojatno iz brončanog doba, te 59 srednjovjekovnih stećaka.

Kustosica Muzeja i galerije “Gorica” Marija Marić Baković kaže da su, nakon dojave o devastaciji, predstavnici tog muzeja izašli na teren, ali da nisu zatekli izvođače radova.

“Dva puta smo izašli na taj lokalitet i nismo zatekli izvođača radova, a ne možemo se oslanjati na pretpostavke i informacije rekla-kazala. Zatekli smo iskop pijeska velike dubine i jedan stećak koji je ostao, a u presjeku se vidi arhitektura dva kasnosrednjovjekovna groba, te dio ljudskih ostataka. Dvije trećine tog dijela lokaliteta su iskopane i po onome što smo zatekli, nažalost, o prapovijesnom tumulu više ne možemo ništa reći. To je nepovratno uništeno”, naglasila je kustosica.

Policija nema konkretnih saznanja

O uništavanju nacionalnog spomenika, policiju u Livnu je 10. travnja obavijestio nadležni Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH, koji djeluje pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta.

Iz MUP-a HBŽ potvrdili su da, dva mjeseca poslije, nemaju konkretna saznanja o odgovornima za devastaciju, pa županijskom tužiteljstvu nije podneseno ni izvješće o počinjenom kaznenom djelu.

“Napravljen je očevid i utvrđeno da je na lokalitetu izvršen iskop dimenzija 40×40 i dubine četiri i pol metra, te je odvezena veća količina sitnog pijeska. Imamo određena operativna saznanja, ali ne možemo sa sigurnošću ustvrditi tko je i na koji način vršio iskope”, kaže glasnogovornik MUP-a Ivica Vrdoljak, odgovarajući na pitanje kako je moguće da su radovi tih razmjera ostali neprimijećeni.

“Ima tu”, dodaje Vrdoljak, “i određeni privatni posjed i na njemu su krenuli iskopi, pa je proširenjem tog iskopa, vjerojatno, došlo do oštećenja spomenika”. “Zbog toga ćemo, od županijskog Tužiteljstva tražiti određena vještačenja iskopnog materijala, kako bi se mogle poduzimati daljnje operativne radnje”, kazao je glasnogovornik MUP-a.

Da poduzimaju “određene mjere i radnje s ciljem otkrivanja počinitelja” ističu i u Tužiteljstvu, u kojem, također, najavljuju određena vještačenja.

“Tužiteljstvo je o ovom događaju obaviješteno 15. travnja. Do ovog trenutka Tužiteljstvu nije podneseno izvješće o kaznenom djelu. Inače, praksa je da se izvješće podnese po NN počiniteljima, međutim ovdje se radi o specifičnom kaznenom djelu, za koje je interes javnosti veliki, pa je dogovor takav da se pokuša pronaći počinitelja”, kazao je za glasnogovornik Tužilaštva Danko Rimac.

Obaviješteni i federalni inspektori

O devastaciji nacionalnog spomenika u Livnu, Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH obavijestio je i Federalnu upravu za inspekcijske poslove, koja je nadležna za nadzor nad provođenjem mjera zaštite iz odluka Odbora za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

“Jedan dio devastiranog lokaliteta je nepovratno uništen, skupa sa svojim kulturnim slojevima, te ne postoji nikakva mogućnosti da zaista saznamo je li se u tom dijelu tumula nalazi bilo kakvih potencijalnih arheoloških artefakata. Zavod čeka inspekcijski zapisnik, te završetak policijske istrage kako bi mogao pristupiti izradi elaborata sanacije uništenog dijela lokaliteta te zaštitnim arheološkim istraživanjima”, naveo je u dopisu direktor Zavoda Ante Vujnović.

O radovima na području na kojima se nalazi nacionalni spomenik Veliki i Mali Han, te odgovornima za ilegalno iskopavanje pijeska, stanovnici Livna do sada nisu željeli govoriti u medijima. Na upit za razgovor o ovoj temi nisu odgovorili ni iz Gradske uprave.

Poduzetnik demantira da je vršio iskopavanje

Livanjski poduzetnik Zborko Badrov, čija se građevinska firma, prema tvrdnjama izvora RSE, dovodi u vezu s iskopavanjima na tom arheološkom nalazištu, demantirao je informacije o bilo kakvoj umiješanosti u ovaj događaj.

Badrov je kazao, među ostalim, da se radi o podmetanjima iz konkurentske kompanije zbog činjenice da je firma u njegovom vlasništvu dobila posao na izgradnji livanjskog vodovoda, višemilijunskog projekta Gradske uprave.

“Na tom mjestu se već godinama kopa. To rade i mještani i svi… Od tog materijala pravile su se kuće i sad se odjednom moja firma spominje, a mi nemamo ništa s ovim što se dogodilo. Rekao sam im neka slobodno dokažu svoje tvrdnje. Međutim, jasno je da je sve to podmetanje, zbog toga što sam ja dobio taj posao na izgradnji vodovoda, koji se gradi i na tom dijelu”, kazao je Badrov u izjavi.

Za kazneno djelo oštećenja, uništenja i nedozvoljenog izvoza spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode, Kazneni zakon Federacije BiH predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Neprimjenjivanje zakona Voditelj katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Adnan Kaljanac, pak, upozorava da se zakoni u ovoj oblasti ne primjenjuju, te da će, poput brojnih sličnih primjera u BiH, i uništavanje nekropole u Livnu ostati nesankcionirano.

“Koliko sam upoznat na lokalitetu ove nekropole materijal se vadi već godinama i sasvim je jasno, uz najmanju upotrebu logike, da u manjoj zajednici poput Livna svi znaju o čemu i kome se radi. Jedina istraga koja bi imala smisla, i koja je podvig za izvesti, je pronaći nekoga tko unutar tako male zajednice ne poznaje počinioca”, kaže Kaljanac, navodeći još nekoliko slučajeva.

“Slično se, upravo, događa u Bihaću. Imate lokalitete Golubac i Sokolac koji su ugroženi trenutnim radovima povezanih s izgradnjom više stvari, od puta do aerodromske piste. Slična situacija je i u mjestu Mitrovići kod Zavidovića gdje se vrše iskopi zemlje za neke radove niveliranja. U tom smislu nama u potpunosti nedostaje koordinacija institucija koje izdaju odobrenja i suglasnosti za bilo kakve radove i institucija koje su zadužene za implementaciju zaštite kulturne baštine”, naveo je Kaljanac.

Procjenjuje se da u BiH ima približno 60.000 stećaka, od čega je dio pod zaštitom države, a 20 nekropola upisano je na UNESCO listu svjetskog naslijeđa 2016 godine. Na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je ukupno 28 nekropola stećaka.

Po broju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, BiH je najbogatija zemlja u regiji. Međutim, godinama se mogu čuti upozorenja da su brojne nekropole u vrlo lošem stanju, te da su rijetki primjeri njihove odgovarajuće zaštite.

Arheolog i povjesničar Enver Imamović ocjenjuje da je uništavanje spomenika, a osobito nekropola koje su posebno izložene, realnost postratne BiH. Kako ističe, to je, također, dobar pokazatelj odnosa nadležnih institucija prema kulturnom blagu BiH.

“Situacije poput ove u Livnu nam se svakodnevno događaju. Zasigurno se zna tko je tamo to kopao bagerima, ljudi su sigurno gledali, pa i Muzej je čuo, ali nije bilo pravovremene reakcije nadležnih, a time ni odgovarajuće kazne. Suština je u tome da sustav ne funkcionira i da se sve ovo događa jer ne reagiraju nadležne institucije, prije svega mislim na Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te entitetske i kantonalne zavode za zaštitu spomenika. Svjedoci smo propadanja spomenika i, nažalost, nema nagovještaja da će se tome stati i u kraj. Međutim, ukoliko se to nastavi, ostat ćemo bez najvrjednijeg nacionalnog blaga”, naglasio je Imamović.

Bosna i Hercegovina ima više od 800 nacionalnih spomenika. Zbog nezakonite izgradnje i neadekvatne zaštite, više od 80 ih se nalazi na listi ugroženih dobara. Bljesak.info

 

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply