Ujedinjeni narodi su nedavno osvježili svoju izdašnu bazu podataka ”Word Population Prospects”, u kojoj daju procjene demografskih i populacijskih kretanja svjetskog stanovništva, prenosi Al Jazeera. Brojke daju uvid u demografske trendove u prošlosti, ali i pogled u budućnost.
UN procjenjuje da danas na svijetu živi 8,17 milijardi ljudi, kao i da će svijet dostići maksimum 2084. godine s 10,3 milijarde ljudi, nakon čega slijedi blagi pad. Iako se očekuje da će globalna populacija rasti još mnogo desetljeća stopa rasta stanovništva se ubrzano usporava, pokazuje izvještaj. Indija pretekla Kinu Ovo je vođeno dramatičnim smanjenjem stope fertiliteta ili plodnosti, koji označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom periodu života.
Stope fertiliteta u Europi, Americi i Aziji sada su ispod ili maksimalno dvoje djece po ženi. Širom Afrike, ova brojka je veća, ali je također značajno opala. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo je gotovo sedmero djece po ženi. Danas je palo na gotovo četiri, a UN očekuje da će stope nastaviti padati na manje od tri u 2050. i približiti se na dvoje djece do kraja stoljeća.
Podaci otkrivaju i da je Indija pretekla Kinu kao najmnogoljudnija država. Također, čini se da je populacija Kine došla do svog vrhunca i sada je u opadanju. Razlog tome je nagli pad u stopi fertiliteta, koji su ispod ”stope zamjene” – prosječnog broja djece po ženi koji je potreban da bi populacija bila konstantna iz generacije u generaciju, na duži period. Projekcije pokazuju da će populacija Indije rasti do 1,7 milijardi stanovnika oko 2060. godine, nakon čega slijedi pad. Europska populacija, koju UN u 2024. procjenjuje na 745 milijuna ljudi, će pasti na ispod 600 milijuna u 2100. godini.
Regija ‘gubi’ polovicu stanovništva Europski trend je jako izražen u zemljama regije, gdje UN-ove projekcije pokazuju da će se do 2100. godine broj stanovnika gotovo prepoloviti. Istražili smo kretanje stanovništva za sedam država regije – Sloveniju, Hrvatsku, Srbiji, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Od pobrojanih država u 2024. godini, najmnogoljudnija je Srbija sa 6,7 milijuna stanovnika. Slijede je Hrvatska s 3,9 milijuna, Bosna i Hercegovina s 3,2 milijuna, Slovenija s 2,1 milijun stanovnika, Sjeverna Makedonija ima 1,8 milijuna stanovnika, Kosovo 1,7 milijuna, a Crna Gora oko 638.000.
To znači da na području bivše Jugoslavije u 2024. godini ukupno živi 20-ak milijuna stanovnika, pokazuju podaci UN-a. Prema projekcijama UN-a, samo do 2050. godine regija će imati tri milijuna stanovnika manje, odnosno 16,9 milijuna ukupno. Projekcije pokazuju da će zemlje regije 2100. godine brojati svega 11 milijuna stanovnika, što je gotovo dvostruko manje od današnjih 20 milijuna. Brojke pokazuju da će Srbija 2100. imati tri milijuna stanovnika manje nego danas, odnosno 3,7 milijuna stanovnika. U Hrvatskoj će živjeti 1,7 milijuna manje ljudi i brojat će 2,1 milijun stanovnika. Bosna i Hercegovina će ‘izgubiti’ 1,8 milijuna stanovnika i imat će 1,36 milijuna stanovnika.
Sjeverna Makedonija će imati gotovo milijun manje stanovnika, a UN procjenjuje da će u državi tada živjeti 863.000 ljudi. Procentualno najmanje stanovništva će izgubiti Slovenija i u 2100. godini će imati 1,6 milijuna stanovnika – prema projekcijama više od Bosne i Hercegovine, koja u 2024. ima znatno veći broj stanovnika. Kosovo će imati gotovo 600.000 stanovnika manje i brojat će više od milijun stanovnika. Crna Gora, koja prema procjenama UN-a danas ima 638.000 stanovnika, će prepoloviti broj stanovnika do 2100. godine, pa se procjenjuje da će u toj državi živjeti 326.019 stanovnika. U kronološkoj animaciji istražite kretanje broja stanovnika u zemljama regije od 1950. do 2100. godine.
