U porastu je broj prijava obiteljskog nasilja

nasilje

U nekoliko posljednjih godina ne prođe ni jedno tjedno izvješće iz MUP-a Hercegbosanske županije da među evidentiranim kaznenim djelima nema barem jedan, a često i više slučajeva nasilja u obitelji. Najviše počinjenja ovih kaznenih djela je u najmnogoljudnijim općinama Livnu i Tomislavgradu. U borbi protiv obiteljskog nasilja ova županija bilježi stanovite pomake, no još uvijek je bez sigurne kuće, što znači i bez mogućnosti odvajanja žrtava od nasilnika. Nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje javni su problem pred kojim ne smijemo zatvarati oči, a pozivi nevladina sektora na ozbiljniji pristup borbi protiv te pošasti u HBŽ-u naišao je na plodno tlo. Policija i pravosuđe dobro surađuju, a Općinski sud u Livnu sve češće izriče zatvorske kazne. Od 58 predmeta, koliko je imao u radu prošle godine, riješeno je 46, kazala nam je tajnica Suda Marija Vila Robović te dodala: – U 19 slučajeva počiniteljima ovog kaznenog djela izrečena je kazna zatvora u određenom trajanju, sukladno zakonu, a u 8 predmeta prema nasilnicima je izrečena mjera pritvora.

U odnosu na 2015., kada je prijavljeno 78 slučajeva nasilja u obitelji, u 2016. dolazi do povećanja od 36% te je prijavljeno 106 slučajeva, istaknula je Marijana Vidić, šefica Odjela za posebne namjene MUP-a: – Od toga su za 63 slučaja upućena izvješća o počinjenju kaznenog djela prema Županijskom tužiteljstvu Livno, što znači da smo u 2016. imali 21 kaznenu prijavu ili izvješće o izvršenju kaznenog djela više nego u 2015.

U promatranom razdoblju došlo je i do 100-postotnog smanjenja prijava za remećenje javnog reda i mira prema počiniteljima nasilja u obitelji, ističe Vidić uz napomenu da to ne znači da je manji broj počinitelja, nego da se prema njima represivnije postupalo ili su se već ranije pojavljivali kao počinitelji. U HBŽ-u su formirani i mobilni timovi koji žrtvama nasilja pružaju medicinsku, psihosocijalnu, policijsku i pravnu pomoć, a svi oni koji čine Koordinacijsko tijelo za prevenciju i borbu protiv obiteljskog nasilja redovito prolaze kroz multisektorske radionice kako bi se educirali i bolje uvezali te žrtvama nasilja pružili što kvalitetniju pomoć i zaštitu. Naravno, i dalje ostaje otvoreno, odnosno neriješeno pitanje sigurne kuće ili alternativnih stanova u koje bi se sklanjale žrtve nasilja jer su najbliže takve ustanove tek u Bihaću odnosno Mostaru.

Večernji.ba