Postavljaju se prvi stupovi najveće vjetroelektrane u BiH kod Livna

Predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), predvođeni direktoricom Milicom Marković, posjetili su gradilište vjetroparka Ivovik kod Livna, trenutačno najveće investicije u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

Kako je priopćeno, generalni direktor tvrtke Ivovik d.o.o. Xiao Xin predstavio je projekt snage 84 MW, odnosno ugradnje 20 agregata pojedinačne snage 4,2 MW, koji će u punoj realizaciji stajati 133 milijuna eura, priopćeno je iz FIPA-e. Do sada su uložena 43 milijuna maraka, zaposleno je 60 radnika iz BiH, a do kraja projekta bit će zaposleno 100 osoba, piše Večernji list BiH.

 

Prve montaže Kompanija, naveli su iz FIPA-e, posjeduje ekološku, urbanističku i građevinsku, kao i sve dozvole vezane uz proizvodnju električne energije, dok je koncesija izdana na razdoblje od 30 godina. Tijekom posjeta vršena je montaža prve turbine, a postavljeni su i temelji za ostale. Ovo je prva velika investicija kineske kompanije u BiH s obzirom na to da je na mnogim projektima u BiH prisutna kao izvođač radova. FIPA od početka prati ovaj projekt i pruža potrebnu podršku na putu njegove realizacije.

Kako se doznaje, Kinezi su uz pomoć kooperanata izgradili desetke kilometara pristupnih cesta te uspjeli završiti teške građevinske radove na najmanje šest vjetroagregata. Iz Kine su već brodovima te posebnim vozilima dopremljeni i prvi stupovi vjetroagregata te propeleri, ali i agregati koji će proizvoditi električnu energiju. Vjetropark Ivovik nalazi se na području Grada Livna i tomislavgradske općine, a kineski investitori su apsolutno zadovoljni suradnjom s tamošnjim vlastima, kao i predstavnicima Hercegbosanske županije. Prema tehničkim pretpostavkama, očekuje se kako će se godišnje, kada se počnu okretati vjetroagregati, proizvoditi 259 Gwh el. energije. Uz ove radove, očekuje se kako će u međuvremenu i Elektroprijenos BiH izgraditi poseban dalekovod kako bi se tamo proizvedena električna energija mogla uključiti u elektroenergetski sustav.

Tijekom ove godine promijenila se djelomično i vlasnička struktura udjela u VE Ivovik. Većinski vlasnik postala je kompanija Ivovik iz Luxembourga Wind Power S.à r.l., s vlasničkim udjelom od 51 posto. Zatim slijedi Cntic Capital (Hong Kong) CO., Limited, s vlasničkim udjelom od 39 posto i Ekrem Nanić, Banja Luka, s vlasničkim udjelom od 10 posto. Izgradnja novih energetskih kapaciteta iznimno je značajna u ovom vremenu globalnih poremećaja, kada je cijena megavatsata električne energije dosezala i do 900 eura, a sve se pokušavalo pravdati agresijom Rusije na Ukrajinu iako je svima jasno kako je riječ o mešetarskim potezima. Jednom kada bude u pogonu, od VE Ivovik veliku korist imat će lokalne zajednice Livno i Tomislavgrad, ali i Hercegbosanska županija.

Ugovor koji je potpisan između tada Općine Livno i investitora VE Ivovik gotovo je identičan kao i ugovor potpisan između investitora i Općine Tomislavgrad. Prema tom ugovoru (članak 4.), VE Ivovik obvezuje se Općini Livno, uz naknadu utvrđenu koncesijskim ugovorom, plaćati i mjesečnu naknadu od 1% mjesečnog prihoda od iznosa dobivenog za proizvedenu i prodanu električnu energiju s turbina na prostoru Grada Livno. Naime, prema ugovoru, obvezali su se plaćati i 0,20 KM po četvornom metru godišnje za pristupnu cestu na prostoru Grada Livno koju će sami izgraditi. Vjetroelektrana Ivovik, prema spomenutom ugovoru, obvezala se platiti i jednokratnu naknadu od 2933,75 KM po stupu, kao i naknadu za sve promjene krajolika i gospodarenja prirodom te sva druga ograničenja nastala uslijed izgradnje VE Ivovik.

Uz te obveze, VE Ivovik plaćat će i 1,5% mjesečnog prihoda od proizvedene i prodane električne energije Hercegbosanskoj županiji, a taj iznos opet se dijeli na Županiju, Grad Livno i Općinu Tomislavgrad. Svi imaju koristi Imajući u vidu da će VE Ivovik sa snagom od 84 MWh na godišnjoj razini, a po sadašnjim cijenama električne energije, uprihoditi oko 40 milijuna maraka, jasno je kako će ova županija godišnje dobiti oko 600.000 maraka. S ovim projektom ne završava se ciklus investicija u proizvodnju električne energije korištenjem snage vjetra u Hercegbosanskoj županiji i općenito Hercegovini. Desetak je takvih projekata u različitoj fazi izgradnje.

Na temelju studije međunarodne agencije International Renewable Energy Agency (IRENA) urađena je procjene potencijala obnovljivih izvora energije. Podaci pokazuju kako isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, po podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u 2019. cijela potrošnja električne energije u BiH iznosila je 12.330,13 Gwh. To je dvostruko više od trenutačnih potreba BiH.

www.vecernji.ba