Računi za struju će rasti zbog energije iz termoelektrana, EP HZ HB iznimka

U sljedećih nekoliko godina cijena električne energije u Bosni i Hercegovini, ponajprije na tržištu koje pokrivaju elektroprivredna poduzeća sa sjedištem u Sarajevu i Banjoj Luci, trebala bi drastično poskupjeti zbog toga što najveća proizvodnja dolazi iz “prljavih” izvora u termoelektranama s obzirom na to da Europska unija više neće tolerirati tu praksu, piše portal Večernjeg lista BiH.

S druge pak strane, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne neće imati sličnih problema jer svu svoju energiju proizvodi iz obnovljivih izvora – vode, snage vjetra, a uskoro i sunca, dok bi jedino mogla imati problema zbog eventualnog uvoza energije nastale proizvodnjom ugljičnog dioksida u godinama koje su hidrološki nepovoljnije.

Europska unija, naime, uvodi plaćanje carina, odnosno CO2 certifikata, što će se odraziti ne samo na proizvođače i izvoznike električne energije nego i na kompanije koje nemaju neutralan ugljični otisak, odnosno nemaju potvrdu da su njihovi proizvodi nastali korištenjem “zelene energije”.

Socijalne ustanove

Europska unija prošle je godine postigla politički dogovor o nametanju carine na emisije ugljičnog dioksida na uvoz robe koja onečišćuje okoliš, kao što su čelik i cement, što je prva svjetska shema, a čiji je cilj podržati europske industrije dok se dekarboniziraju. Pregovarači zemalja EU-a i Europskog parlamenta postigli su dogovor o Zakonu o naplati troškova emisije CO2 na uvoz željeza i čelika, cementa, gnojiva, aluminija i električne energije.

Tvrtke koje uvoze tu robu u Europsku uniju morat će kupiti certifikate koji pokrivaju njihove ugrađene emisije CO2, čime se zapravo štiti domaći proizvod pod izgovorom zaštite klime. EU je do sada domaćoj industriji davao besplatne dozvole za CO2 kako bi je zaštitio od konkurencije. Stanje će biti posebno izazovno u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koja prošlih godina izvozi značajne količine energije, i to one koja nastaje u termoelektranama. Više od 50 posto godišnje proizvodnje električne energije upravo se odnosi na onu iz termoelektrana, piše portal Večernjaka.