Rasplet ukrajinske invazije na ruska pogranična područja u okolici grada Kurska i dalje zapanjuje zapovjednike u Moskvi, kao i neovisne analitičare. Ono što je trebala biti obična akcija skretanja pažnje Kremlja s bojišta na istoku Ukrajine, svakim danom postaje sve veći problem za Vladimira Putina i ostatak ruskog vodstva.
Ukrajinske snage nepokolebljivo drže linije zauzetih područja u regiji Kursk već gotovo mjesec i pol dana. Napadači su pritom iskoristili duboku i brzu rijeku Sejm kako bi odsjekli oko tisuću ruskih vojnih obveznika. Tri puta je Putinova vojska pokušala postaviti plutajuće pontone kako bi iz džepa oslobodila okružene snage, i sva su tri puta mostovi, ali i vozila te ljudi, bombardirani i uništeni.
ATACMS-i su u središtu pažnje
Kako javlja dopisnik talijanskog lista Corriere Della Sera iz Ukrajine, fotografije koje je vidio sugeriraju kako su u ukrajinskim napadima na pontone korištene rakete s rasprskavajućim punjenjem, koje su zabranjene međunarodnim konvencijama, ali ih je SAD isporučio Ukrajincima kao streljivo za dalekometne ATACMS-e.
O ATACMS-ima se trenutno intenzivno raspravlja u sklopu sve učestalijih ukrajinskih zahtjeva da se dopuste napadi u dubinu ruskog teritorija. Te moćne američke rakete Ukrajinci već koriste, ali njima zasad ne smiju gađati udaljene mete – prisiljeni su birati ciljeve unutar 90 kilometara od vlastite granice. Kijev bi želio da se taj limit poveća na barem 300 kilometara.
Sjajna varka Ukrajinaca
Moskva je početkom prošloga tjedna počela s pokušajima oslobađanja Kurske oblasti, ali bez mnogo uspjeha. Štoviše, kako javlja talijanski dopisnik Andrea Nicastro, ukrajinske snage jučer su priredile Rusima novo neugodno iznenađenje, akcijom držanom u tajnosti do posljednjeg trenutka.
Naime, ukrajinski vojnici prešli su granicu sjeverno od položaja ruskih snaga koje su ih trebale izbaciti s okupiranog područja. U osnovi, to znači da su se Ukrajinci prikrali Rusima s leđa, pa moskovske trupe sad pred sobom i iza sebe imaju neprijatelja kojeg su trebale istjerati iz Rusije.
Dodatni je problem što središtem arene u kojoj se vode operacije protječe rijeka Sejm, koja komplicira svaki veći manevar. U džepu koji je nastao brzom ukrajinskom operacijom nalazi se između 3000 i 6000 Rusa, navodi Nicastro.
Sve više saveznika želi ispuniti želju Kijeva
Prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, na početku upada u Kursk u kolovozu, u toj je oblasti bilo 11 tisuća moskovskih vojnika. Sada ih je oko 40 tisuća, a većina ih je onamo, tvrdi ukrajinski lider, prebačena iz Donbasa. U kolovozu je omjer topničkih udara u Donbasu bio 12 prema 1 u korist Moskve. Zahvaljujući operaciji Kursk, pao je na 2,5 prema 1, što je podatak dovoljan da se ukrajinsku operaciju proglasi vrlo uspjelom diverzijom.
Kijev je tako dobio nove brojke koje može staviti pred zapadne saveznike kada traži odobrenje za raketne napade na ruska pozadinska područja. “Dajte nam oružje i možemo pobijediti Rusiju”, ponavlja Zelenski u svakoj prilici. Usprkos upornosti Ukrajinaca, dogovor o tome nije postignut na nedavnom sastanku američkog predsjednika Joea Bidena s britanskim premijerom Keirom Starmerom.
No, mnogi analitičari vjeruju da je London već sada spreman odobriti lansiranje svojih Storm Shadowsa na mete udaljene 300 kilometara do granice. Uz to, jučer su Švedska i Finska izrazile podršku ukidanju ograničenja za zapadno oružje. Dakle, očito je kako naklonost zahtjevu Kijeva raste unatoč prijetnjama Kremlja “brutalnom” odmazdom.
Isplativost operacije ovisi o uloženim resursima
Analitičari Financial Timesa koji prate razvoj situacije u Kursku slažu se da će konačan uspjeh invazije na Kursk ovisiti o gubicima koje će Ukrajina pretrpjeti, ljudskim i onima u tehnici, kako bi držala taj teritorij. A ti će troškovi ovisiti o taktici koju će ruske snage koristiti kako bi potisnule ukrajinske osvajače.
Rob Lee, viši suradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike, rekao je da ishod s ukrajinske točke gledišta ovisi o relativnim resursima koje obje strane ulažu. “Nije važno to što je Ukrajina preusmjerila neke resurse”, smatra taj stručnjak. “To je sasvim u redu, sve dok ih Rusija preusmjerava više.” No, kada bi Rusija zaigrala na duge staze, i angažirala samo ograničene resurse do kraja bitke za Kursk, omjer uloženog i dobivenog mogao bi postati problematičniji za Ukrajince.
Putin nije zagrizao
Unatoč političkim neugodnostima koje mu je izazvala ukrajinska invazija na Kursk, Putin i dalje nije onamo premjestio svoje najbolje obučene jurišne snage iz Donjecke oblasti. Da taj cilj nije ispunjen priznao je i vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirski ranije ovog mjeseca. No, ustvrdio je da je Rusiji “oduzeta sposobnost manevriranja jedinicama” i da je spriječeno slanje dodatnih snaga u Pokrovsk.
Moskva se u početku oslanjala na pogranične trupe i ročne vojnike kako bi pokušala obuzdati ukrajinski prodor, prije nego što ih je ojačala sposobnijim jedinicama, podsjeća FT. “Osim nekoliko mornaričkih brigada, tamo nismo doveli nikakve kvalitetne nove rezerve”, rekla je osoba bliska ruskom vojnom vrhu. “Skupili smo ih s koca i konopca.”
Ruslan Leviev, vojni analitičar koji prati kretanje ruskih trupa i vodi istraživačku skupinu Conflict Intelligence Team, dodao je: “Unatoč činjenici da je Putin očito bio iznimno ljutit zbog proboja u Kursku oblast, nije donosio emotivne odluke, pa nismo vidjeli strategiju koju bismo mogli opisati kao ‘brzo šaljite sve da preuzmu Kursk’.”
Ukrajinci još čekaju da Rusi popuste
Putin je očito odlučio prihvatiti neugodnu političku cijenu prisutnosti ukrajinskih trupa na suverenom ruskom tlu, rekao je Leviev, umjesto da zahtijeva ishitreni protunapad koji bi vjerojatno rezultirao velikim ruskim gubicima, što je pristup kojem je Rusija ranije bila vrlo sklona.
No, ukrajinsko se vodstvo još uvijek nada da će Rusija na kraju morati angažirati još trupa s istočnog fronta. Visoki dužnosnik ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da je Rusija do sada u Kursku oblast poslala 38.000 ljudi, uključujući jurišne brigade prebačene iz južne Ukrajine, ali protunapad “još uvijek nije bio velikih razmjera”. Dakle, morat će poslati više svojih u bitkama prekaljenih jurišnih brigada kako bi se ostvarilo nešto više od “taktičkih” uspjeha, dodao je dužnosnik.
Predviđena mogućnost hitnog izvlačenja
Zelenski je rekao da će Rusiji biti potrebno oko 100.000 vojnika da potisne njegove snage iz okolice Kurska. Levievljev tim opazio je naznake da su jedinice ruske 51. padobranske zračne pukovnije i 155. brigade marinaca, kao i najmanje osam tenkova, sudjelovale u ograničenom protunapadu. Ruski i zapadni analitičari slažu se da snage koje je Rusija ondje okupila nisu dovoljne da u potpunosti preuzmu to područje.
Ovotjedna operacija “čini se kao da je bila samo ispitivanje ukrajinske obrambene linije”, rekao je Leviev. Jedan ukrajinski vojni dužnosnik rekao je za FT da Ukrajina ne planira zauzeti više teritorija u Kursku te da umjesto toga radi na ukopavanju i zaštiti svojih bokova. Operacija Kursk, rekao je, od početka je bila planirana kako bi se osiguralo da se ukrajinske trupe mogu brzo izvući iz Rusije ako se situacija pogorša.
