Dr. Omar Nuhić, stručnjak za funkcionalnu medicinu i jedan od rijetkih takvih liječnika u Europi, nedavno je bio gost emisije Novi dan.
Tijekom gostovanja, govorio je o opasnostima toksičnih tvari u prehrambenim proizvodima, poput okratoksina, mikotoksina, deoksinivalenola i tragova miševa. Ove tvari su uzrokovale povlačenje pošiljki keksa, vode i tjestenine namijenjenih tržištu Bosne i Hercegovine.
Nuhić je na početku emisije naglasio važnost razumijevanja onoga što jedemo, upozorivši da mnogi kupci ne znaju što se krije iza reklamiranih proizvoda. “Najveći problem kreće od toga što kada posežemo za nekim namirnicama za koje kupujemo uopće ne razumijemo što se nalazi unutra”, kazao je, dodavši da se na Balkanu rijetko provode testovi koji mjere razinu toksičnih materije u hrani.
Čitajte sastojke na proizvodima
Kada je riječ o testovima, objašnjava kako se njima utvrđuje prisutnost značajne razine mikotoksina, odnosno jedne vrste otrovnih tvari iz plijesni, a često se nalaze u hrani poput keksa, suhog voća, kave i kakaa. Građanima savjetuje da pažljivo čitaju sastojke na proizvodima i, ako nisu sigurni što oni znače, bolje je da izbjegnu kupnju.
“Kontaminacija je diskutabilna tema, što se smatra kontaminiranim. Sve što je procesuirano ne bi trebalo biti u tom proizvodu, samo cjelovite namirnice, svi emulgatori, boje, sve je to moralo proći određenu razinu kemijskog procesa da bi bilo tu. Postoji poslovica koju često koristim: ‘Što namirnica duže traje, kraće živimo’, a tome smo i danas svjedočimo“, rekao je Nuhić.
Jedno od ključnih pitanja je koliko mikotoksina tijelo može podnijeti bez štetnih posljedica.
Nuhić ističe da genetika igra važnu ulogu u ovom procesu: “Kako bismo govorili o kroničnom aspektu koliko dugo možemo biti izloženi tim supstancama, važno je znati kakvi su naši geni. Postoje geni zaslužni za čišćenje, velik broj ljudi, barem 50 posto onih koji su radili test, imalo je mutaciju tih gena. Što to znači? Da je njihovo odlagalište znatno manje od tuđeg. Recimo, ako netko puši 20-30 godina i nema značajnijih posljedica, a drugi može osjetiti muku samo po mirisu cigareta. To se također odnosi na mikotoksine. Dopušteni iznos je individualna stvar”.
Mikotoksini su prisutni u raznim namirnicama, od kukuruza do mesa, objašnjava Nuhić, ističući važnost poznavanja porijekla hrane. “To su tvari iz plijesni, koje mogu napasti naše tijelo. Širokog je spektra, kod nas je najzastupljeniji aflatoksin – često ga ima u kukuruzu i mesu, sve što stoka jede, a dolazi iz kontaminiranog voća i povrća, završit će i na našem stolu. Važno je znati gdje što kupujemo”.
Kako se zaštititi
Kako se zaštititi od mikotoksina prema Nuhiću, ključno je oducirati građane kako bi se povećalo testiranje hrane na toksične supstance, jer se vrlo mali broj proizvoda testira na mikotoksine. Također, preporučuje filtriranje vode kako bi se spriječio unos kontaminanata.
“Prvenstveno tražite filtriranu vodu kako biste spriječili dotok. Filter osmoze je najbolji, drugi nisu toliko učinkoviti, dalje zeleno povrće – brokula, prokulica, cvjetača, rikola, zelena salata. Postoji takozvani ‘rainbow’ princip, gdje unosimo što veći raspon biljnih boja povrća, na taj način se postiže antioksidativni sustav i neutralizira razina toksičnih materija.
Suplementacija? Potrebno je ciljano djelovati na glutation koji tijelo inače proizvodi, ali je u ovim stanjima u deficitu, to je supstanca za detoksikaciju, zalihe se iscrpe i moramo stimulirati njegovu proizvodnju. NAC, vitamin C u velikim količinama, liposomska kurkuma, a u fazi 2 detoksikacije uvođenje bijelog luka”, savjetuje Nuhić.
Konačno, Nuhić naglašava važnost detoksikacije crijeva kao ključnog koraka prije čišćenja jetre. Preporučuje korištenje aktivnog ugljena, zeolita i spiruline, no ističe da je od ključne važnosti da ovi proizvodi budu iz provjerenih izvora, jer u suprotnom rezultati neće biti učinkoviti.
Autor: Dnevno.ba
