Sve više oboljelih: Zbog Covida je nastao novi tip dijabetesa?

Uz oštećenje pluća i krvožilnog sustava te drugih zdravstvenih tegoba, listi postcovid komplikacija, čini se, pridružio se i dijabetes. Riječ je o kroničnoj bolesti.

– Postoji svega tek nekoliko radova na tu temu i o problemu se jako malo zna, sve su to nagađanja. Sudeći prema njima, riječ je o nekom novom tipu dijabetesa koji nije klasični tip 1 ni tip 2, no za to je rano donositi bilo kakve zaključke – objašnjava za 24sata.hr  doc.dr.sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma.

Ako gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji stanicama omogućuje preuzimanje glukoze iz krvi i njezinu preradu u energiju, javlja se povišena razina glukoze u krvi.

To može oštetiti brojne organe, no dijabetes se danas može kontrolirati zahvaljujući lijekovima. Od početka epidemije liječnici su prijavili da primjećuju povećani priljev pacijenata s COVID-om koji su kasnije razvili dijabetes.

U tijeku je analiza osam studija iz Kine, Indije i Australije koje uključuju 3700 pacijenata i navode da se kod njih 14,4 posto naknadno razvio dijabetes, ali čini se da nije riječ o klasičnoj bolesti.

Pokušavaju ustanoviti je li riječ o novom obliku.

– Dosta ljudi koji su preboljeli COVID primali su kortikosteroidnu terapiju, a poznata je poveznica između dijabetesa i kortikosteroida. Vjerujem da će dodatna istraživanja pokazati o čemu je riječ – istaknuo je doc. Rahelić.

S tim se promišljanjem slaže i liječnica dr.sc. Ana Marija Liberati Pršo te vjeruje da će broj oboljelih u budućnosti biti i veći.

– Bolesnici koje su vremenski dugo i uz primjenu velikih doza liječili kortikosteroidima zbog COVID-a, mogu razviti steroidni dijabetes koji se za sada pokazao reverzibilnim, odnosno prolaznim. Usto, velik broj hospitalnih infekcija koje su često nužni pratitelj teških oblika COVID-a, pogoršava regulaciju dijabetesa te dovodi do metaboličkog disbalansa, malnutricije i bržeg razvoja kroničnih komplikacija – objasnila je dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, liječnica interne medicine na Odjelu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u KB Sveti Duh.

Dodala je kako brojni čimbenici utječu na opravdani strah od sve većeg priljeva novodijagnosticiranih s dijabetesom.

– Moje mišljenje je da će, s obzirom na prolongirane hospitalizacije, smanjenu fizičku aktivnost, dugotrajnu primjenu antibiotske terapije koja značajno narušava crijevnu mikrobiotu, na vitaminsko-mineralne deficite, na značajnu primjenu kortikosteroida, a sve u kombinaciji sa određenom dozom stalnog straha, stresa i tjeskobe, sljedećih mjeseci i godina doći do povećanja brojki u dijabetičkom svijetu. Očekujem više novootkrivenih bolesnika, onih sa lošijom regulacijom, kao i onih sa kroničnim komplikacijama – kazala je dr. Ana Marija Liberati Pršo.