U epizodi “domaće i nešpricane” na zabavno-poučne serije “Znamo li što jedemo?” na HRT-u Robert Knjaz posvetio se janjetnini, a u razgovoru sa svojim sugovornicima doznao je je li janjetina s ražnja hrvatska ili turska umotvorina te kako savršeno pripremiti tu omiljenu deliciju koja prati gotovo svaku narodnu svečanost i pečati poslovne dogovore.
Profesorica na Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu, dr.sc. Marina Krvavica, odgovarajući na pitanje je li janjetina na ražnju nastala u Hrvatskoj ili Turskoj, prisjetila se arheologa Zdenka Brusića:
Prastanovnici u Dalmaciji jeli janjetinu
On je, inače, volio janjetinu, pa se u društvu u kojem je bio raspravljalo o tomu čiji je janje s ražnja recept – jesu li nam to Turci donijeli ili je to naš izvorni recept. On je to istraživao – po Dalmaciji ima puno mjesta gdje su živjeli prastanovnici.
Otkrio je da je preko 45 posto kostiju u tim gradinama bilo u stvari janjeće. On tvrdi da su ljudi koji su tada ovdje živjeli nisu imali ni viljuške ni noževe, pa je najjednostavnije bilo da cijelo janje stave na ražanj i da ga ispeku, objašnjava Krvavica.
Tako je arheolog Bursić ustvrdio da je janje na ražnju najstariji hrvatski gastronomski brend i zaključio da nema govora o tomu da je to stiglo iz Turske. Možda su janjetinu na ražnju Turci preuzeli od nas…
-To je malo šaljivo, ali vrlo lako moguće, dodala je Marina Karvavica.
Kako se priprema savršena janjetina s ražnja?
Po recepturu za savršenu janjetinu s ražnja Robert Knjaz zaputio se do vlasnika obrta za pečenje mesa Marka Peraka jer pravi janjoljupci dobro znaju da se janje može dati ispeći profesionalcima.
Marko je naslijedio očev biznis i uz vatru je od ranog djetinjstva:
Pečemo janjetinu za rođendane, pričesti, krizme, svadbe, rođenje djeteta i tako dalje, kaže Marko koji priznaje da je najneobičnija narudžba bila janjetina s ražnja naručena za – razvod.
Kojom se brzinom janje treba okretati na ražnju?
Okrene se šest puta u minuti. Peče se 3,5 do četiri sata. Kod mene mora biti udaljen od vatre nekih 35 centimetara po visini, i tako isto u daljinu 30 – 40 centimetara. Prije pečenja ga nasolim i nakon toga ga ne diram, ne mažem ga ni sa čim. I to je to, objašnjava Marko.
Sa solju ne treba pretjerivati – dovoljno je oko 2 posto težine janjeta, a ako se koristi krupna sol onda nešto više. Idealno drvo za ražanj je grabovina, česmina i hrastovina, koje moraju biti suhe.