“Turska želi nastaviti armenski genocid, cilj Ankare je imperijalistička politika”

U ekskluzivnom paralelnom intervjuu za Sputnjik, armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev obratili su se o ključnim pitanjima vezanim za sukobe u Nagorno-Karabahu. Obojica čelnika dobili su jednaku količinu vremena i identična pitanja.

Armenski premijer Nikol Pašinjan izrazio je uvjerenje da je Turska u velikoj mjeri odgovorna za potporu tekućim sukobima u regiji Nagorno-Karabah.

“Sad je očito da je Turska glavni pokrovitelj ovog rata. Njihovom odlukom i pod pokroviteljstvom Turske započet je rat i napad na Nagorno-Karabah”, tvrdi on.

Pašinjan dodaje da je Ankara, između ostalog, bila odgovorna za zapošljavanje i transport plaćenika u zonu sukoba na tom području. Prema njegovom mišljenju, takav je potez bio potreban jer sam Azerbajdžan ne bi imao šanse ispuniti planove vođenja ”Blitzkriega” za osvajanje Karabaha. Premijer napominje da se ti planovi nisu uspjeli ostvariti bez obzira na sve.

Armenski premijer objašnjava interes Turske za sukob oko Nagorno-Karabaha tvrdnjom o tome da Ankara želi nastaviti armenski genocid, koji se dogodio početkom 20. stoljeća. Pašinjan vjeruje da navodne planove Turske ne vode emocije, već praktični ciljevi širenja Ankare u okviru njene “imperijalističke politike”.

“Uvjeren sam da se Turska želi vratiti na Južni Kavkaz kako bi nastavila svoju politiku armenskog genocida. Važno je znati da je to praktični cilj Turske. To je praktični cilj, jer su Armenci Južnog Kavkaza posljednja zapreka Turskoj na putu prema širenju na sjever, istok i jugoistok. Turska se želi redistribuirati ili preciznije, preuzeti kontrolu nad Južnim Kavkazom, koji bi služio kao uporište za njezino daljnje širenje”, kaže Pašinjan.

Govoreći o kompromisima koje bi Armenija mogla prihvatiti u razgovorima s Azerbajdžanom o pitanju Nagorno-Karabaha, Pašinjan kaže da je Erevan spreman poduzeti korake koji su navedeni u nedavnoj zajedničkoj “izjavi Moskve” s Bakuom, kako bi se obnovio pregovarački proces. Ali premijer je također povukao “crvenu crtu”, za koju kaže da je Armenija nikada neće prijeći.

“Postoji jedna crta, a ta je crta pravo na samoodređenje naroda Nagorno-Karabaha. Sve je vrijeme Armenija bila spremna na takav kompromis. A najpoznatija inicijativa je inicijativa Kazana, kada je Armenija bila spremna za konkretan kompromis. Ali Azerbajdžan je odbio potpisati te sporazume jer Azerbajdžan nije želio i ne želi prihvatiti pravo na samoodređenje Armenaca iz Nagorno-Karabaha. Nadalje, pravo na samoodređenje Nagorno-Karabaha je za nas ‘crvena crta’, koju ne možemo prekoračiti”, kaže Pašinjan.

Dnevnik.ba

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply