Ekskluzivno doznajemo da je zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić dobio odgovor Tužiteljstva Bosne i Hercegovine koje mu je konačno poslalo odgovor oko statusa prijave i predmeta protiv Komšića nakon što je on početkom srpnja uputio požurnicu
Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv Željka Komšića nakon prijave koju je podnio zamjenik ministra obrane Slaven Galić zbog kršenja zakona prigodom postupka imenovanja najviših hrvatskih časnika u generalskome zboru Zajedničkog zapovjedništva Oružanih snaga BiH. Odgovorili su tako na požurnicu koju je nedavno uputio Galić, piše Večernji list BiH.
– Dana 4. srpnja 2024. podnijeli ste upit Tužiteljstvu BiH o statusu prijave protiv Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH. Imajući u vidu navedeno, obavještavamo vas da je dana 19. travnja 2024. Tužiteljstvo BiH podnijelo Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH zahtjev za provjeru navoda kaznene prijave te da je predmet trenutačno u procesu obrade i ima status “otvoren” – navodi se u odgovoru koji je potpisao glavni državni tužitelj Milanko Kajganić.
Prekršena dva zakona
Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić uputio je početkom srpnja požurnicu/upit Tužiteljstvu BiH vezano uz kaznenu prijavu koju je prije četiri mjeseca podnio protiv Željka Komšića zbog kršenja dvaju zakona – oko smjene, umirovljenja i imenovanja hrvatskih generala u OS BiH.
– Potrebno je da mi dostavite informaciju je li Tužiteljstvo naložilo provođenje istrage u predmetnoj prijavi jer su u tužbenoj prijavi dostavljeni dokazi o počinjenju kaznenog djela zbog kršenja odredbi Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i Zakona o obrani BiH. Uzimajući u obzir načelo zakonitosti kaznenog progona po kojemu je tužitelj dužan poduzeti kazneni progon ako postoje dokazi da je kazneno djelo počinjeno, a sami dokazi su dostavljeni u kaznenoj prijavi, dužan sam upoznati Ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine, kao i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine s kaznenom prijavom protiv Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – napisao je Galić u svom dopisu koji je, osim Tužiteljstva BiH, upućen na adrese Ministarstva pravosuđa BiH i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine.
Galić je pri tome u dopisu/požurnici Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine podsjetio kako je kaznenu prijavu protiv tadašnjeg nelegitimnog predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića podnio jer je “nezakonito imenovao, smijenio i umirovio hrvatske generale u Oružanim snagama BiH, pozivajući se na prijedlog ministra obrane BiH, tako što je donio odluku o postavljenju djelatnih vojnih osoba na ustrojbena mjesta generala u Ministarstvu obrane BiH i Oružanih snaga BiH, broj: 01-50-1-3445-18/23 od 27. 11. 2023. godine, koja je dostavljena u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na potvrdu”.
Naime, Predsjedništvo BiH u prosincu prošle godine imenovalo je novi generalski zbor Oružanih snaga BiH u kojemu su bošnjački i srpski član državnog vrha Denis Bećirović i Željka Cvijanović potvrdili bošnjačke i srpske generale onako kako ih je predložilo Ministarstvo obrane BiH. Tako nije postupio Željko Komšić, koji je tom prigodom umirovio jednoga hrvatskog generala Marka Stojčića te promijenio raspored preostale trojice hrvatskih generala imenujući Martina Propadala za generala iako po navodima zamjenika ministra Galića za to nije imao uvjete.
Simbol neravnopravnosti
Uz to je Galić rekao kako je Komšić prekršio Zakon o obrani BiH i Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, zbog čega je i podnio kaznenu prijavu. Novi saziv generala je svejedno početkom veljače preuzeo dužnost iako njihovo imenovanje nije potvrdio Parlament BiH. Hrvatske stranke u BiH osporavaju Željku Komšiću legitimitet kao hrvatskog člana bh. Predsjedništva navodeći kako zastupa interese bošnjačke strane jer su ga u četiri navrata na poziciju u državni vrh većinom birali Bošnjaci. Niz je prekršenih zakonskih odredbi u prijavi naveo zamjenik ministra obrane. Naime, ne isključujući završnu ulogu koju ima Predsjedništvo BiH, kod imenovanja generalskoga zbora postoji jasna zakonom propisana procedura. Ta procedura imenovanja počinje svojevrsnim kadroviranjem unutar Ministarstva, prolazi filtar Predsjedništva, a u konačnici generale potvrđuje Parlament. U ovome slučaju izigrani su prijedlozi Ministarstva i zaobiđen Parlament BiH.
