Izgradnja prvog bh vjetroparka u općini Tomislavgrad pri samom je kraju. Na području Vjetroelektrane Mesihovina namontirane su 22 vjetroturbine. Vrijednost ovog projekta Elektroprivrede HZ HB je 81 milijun eura. Potrebno je još završiti trafostanicu na kojoj se radi intenzivno a ona će biti priključena na dalekovod Tomislavgrad – Posušje. Radovi na cjelokupnom projektu Vjetroelektrane Mesihovina su pri kraju i ista bi trebala biti puštena u pogon početkom 2018. godine, piše ABCportal.info.
Kako je već poznato iz podataka i informacija Elektroprivrede HZ HB, VE Mesihovina imat će 22 vjetroagregata snage 50,6 megavata i godišnje proizvodnje oko 165 gigavatsati. Uz prosječnu potrošnju kućanstva od 6.000 kilovatsati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom 27.500 kućanstava. Radi se doista o vrlo vrijednom energetskom projektu a tvrtka iz Mostara je na ovom projektu angažirala Siemens iz Danske i Hrvatske, Strabag iz Sarajeva, Konzorcij ABB iz Hrvatske i Elektrocentar Petek.
Također treba imati na umu da osim uzvisina i visoravni u okolini Tomislavgrada, Livna i Kupresa, Stoca i planine Hrgud, još su vršena neka istraživanja koja su pokazala da su još neke lokacije u Bosni i Hercegovini pogodne za izgradnju vjetroelektrana. Sve te lokacije se nalaze na mjestima gdje se sudaraju dvije klimatološke zone. To je cijeli prostor istočne Hercegovine, što uključuje Trebinje i Popovo polje, Bileću i Dabarsko polje, Nevesinje i visoravan Morine te Kruševljane. U centralnoj Hercegovini to su sve uzvisine oko Mostara te planina Vlašić u srednjoj Bosni.
Osim energetske koristi ovakvi projekti donose niz benefita u područjima gdje se nalaze.Poboljšavaju se uvjeti za razvoj industrije, otvaraju se nova radna mjesta i poslovi za kompanije na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme.
Međutim da sve ne bude tako bajno brine se birokracija i njezin glomazni neučinkoviti aparat koji nema sluha prepoznati šansu koja se nudi. Vrlo je teško i komplicirano doći do dozvole za jedan ovakav projekt pa sav taj izuzetni energetski potencijal ali također ii razvojni neće doći do punog izražaja u onom kapacitetu u kojem bi realno i mogao. Svakako je potrebno donijeti bolje zakonske okvire, pojednostaviti postupak za dobivanje dozvola i ubrzati aktivnosti na pripremi i usvajanju prostorno-planske dokumentacije.
U zemljama u razvoju za razliku od Bosne i Hercegovine iza velikih proizvodnih poduhvata stoje državne institucije i banke, koje im daju povoljne kamatne stope prepoznajući gospodarski potencijal takvih projekata, no to na žalost nije slučaj u ovoj državi, piše ABCportal.info.