Za iskop jedne tone litija potrebno 15 milijuna litara vode… Hoće li Srbija zatrovati cijelu regiju?

Hoće li se litijumska groznica iz Srbije preliti i u Bosnu i Hercegovinu? Iskopavanje ove rude svojevrsno je i geopolitičko pitanje, koje bi moglo pomiriti nepomirljive političke stavove, pa i unutar naše zemlje, smatraju upućeni.

No, kako savladati pitanje raspolaganja lokacijama za iskop, zbog nepostojanja državnog zakona o imovini, ono je oko čega bi se mogla lomiti mnoga koplja.

“Dramatičan je apel profesora Geografije, Vedrana Zubića, o štetnostima iskopavanja litija po okolinu i lokalno stanovništvo. Za samo jednu tonu litija, potrebno je čak 15 milijuna litara vode. Posljedice po zdravlje, izvijesne su, tvrdi, naknadno.

Vedran Zubić, profesor Geografije:

“Mi žrtve nećemo imati odmah, neće litij nikoga udariti u glavu. Mi ćemo imati dugoročne posljedice poput raznih malignih oboljenja, guglajte. Fascinantno je kako dajemo budućnost svoje djece.”

Zubić dalje upozorava kako u Europi Francuska i Njemačka imaju najveća nalazišta litija. No, nećete vidjeti iskopavanja nigdje u blizini njemačkih gradova, upozorava. Uništavamo svoju prirodu, kaže Zubić, zbog njemačke industrije.

Litijum kao metal sam po sebi nije opasan, no proces iskopavanja kojim se dolazi do krajnje rude za industriju je, kažu stručnjaci, najveći zagađivač ekoloških sustava. Upravo je ključno pitanje koje tvrtke bi se bavile takvim poslom i s kakvom tehnologijom.

Aktivisti u BiH već su aktivni. Traže jamstvo od tvrtki, ozbiljna istraživanja da iskopavanje litija neće naštetiti životnoj sredini. Jesu li se uzalud bunili i mještani Lopara, jer svjetska sila poput Njemačke, neće lako odustati od onoga što je njihov interes.

Lokalne zajednice, posebno u Republici Srpskoj strahuju, jer kažu vlasti na entitetskoj razini za njih nemaju sluha.

Milan Kasapović, zastupnik u NSRS:

“Mi iz SDS smo tvrdili na Narodnoj skupštini da je prijedlog zakona o geolokškim istraživanjima štetan zbog ukidanja odredbe koja se odnosi na davanje suglasnosti lokalnih zajednica prilikom dobijanja koncesija, odnosno prilikom dobijanja dozvole za geološka istraživanja, upravo potvrđuje njegovu veliku štetnosti jer lokalne zajednice su u potpunosti isključene iz procesa odlučivanja.”

Rado Savić, načelnik Lopara:

“Ne mogu se oteti dojmu da su te najave istraživanja i u budućnosti rudarenja od Prijedora pa duž cijele RS pokušaj da se na taj način nadomjesti ono što je prethodnih godina opljačkano i devastirano u RS od strane vlasti.”

U Federaciji se pak ovim problemom pretjerano ne zamaraju. Nikakvih ozbiljnih najava o eventualnim iskopavanjima litija nema, no da se treba poštovati stav lokalne zajednice, opća je poruka.