Za muslimanske vjernike traže se prava koje u BiH nemaju katolici


Foto: Pixell

Nekoliko godina zapelo je prihvaćanje osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice (IZ), a bošnjačka strana za to optužuje hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića koji je i čelnik Hrvatskog narodnog sabora (HNS). No, istina je kako taj ugovor u bitnom dijelu sadržaja odudara od sličnih ugovora s Katoličkom i s Pravoslavnom crkvom, zbog čega bi muslimanski vjernici bili dodatno privilegirani, a država te pravni subjekti u kojima rade imale bi dodatne financijske obveze.

Najprijeporniji je članak 11. koji se odnosi na prava vjernika na odsutnost s posla i upražnjavanje vjere. Tako se, primjerice, precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno pravo na slobodno vrijeme (stanku) “za obavljanje džuma-namaza”, što je zajednički tjedni obred u džamiji u podne u tijeku svetog mjeseca ramazana.

Takvo pravo, čak ni nedjeljom, nije regulirano katoličkim ili pravoslavnim vjernicima. Zatim se traži pravo na stanku za vrijeme “iftara” (vrijeme prekida posta nakon zalaska sunca) i “sehura” (vrijeme početka islamskog posta koji nastupa početkom zore) u istom mjesecu. Posebni propisi Takvo što ne postoji uređeno za katolike i pravoslavce koji imaju također sličan mjesec korizme, koji je priprava za svetkovinu Uskrsa, pa bi ulaženje u takvu vrstu prava vjernika moglo potaknuti i crkve da zatraže redefiniranje odnosa s državom…

www.vecernji.ba