Ideja o praćenju imaginarnog vremena po “Satu sudnjeg dana” (“Doomsday clock”) do propasti civilizacije javila se 1947. godine nakon pronalaska nuklearnog oružja.
.
Ovaj sat od tada simbolično ilustrira koliko je čovječanstvo blizu globalne egzistencijalne prijetnje.
.
Za 2023. godinu “Sat sudnjeg dana” pomaknuo je svoje “vrijeme” na 90 sekundi do ponoći, što je 10 sekundi bliže nego što je ovaj imaginarni sat pokazivao prije tri godine.
.
Ponoć na “Satu sudnjeg dana” označava teoretsku točku uništenja civilizacije.
.
Sat koji slikovito i simbolično oslikava globalne rizike od katastrofe kreirala je neprofitna organizacija i časopis Bulliten of Atomic Scientists koji se bave praćenjem pitanja globalne sigurnosti i rizika od ubrzanja tehnološkog napretka koji ima negativne posljedice po čovječanstvo.
.
Ovu organizaciju u časopis pokrenuo je Manhattan Project koji se bavio istraživanjima i razvojem tijekom Drugog svjetskog rata, a bavio se razvojem nuklearnog oružja.
.
Foto: Leonard Reiser, predsjedavajući Bulliten of Atomic Science i član Projekta Manhattan podešava ‘Sat sudnjeg dana’ sa 14 minuta na 9 minuta do ponoći 11. lipnja 1998. godine u Čikagu..
Pomjeranje od 5 minuta bliže ponoći simboliziralo je povećan rizik od nuklearne opasnosti nakon testova u Indiji i Pakistanu te godine. (Reuters)
