ŽNL: „Amandmani“ za vodu Livanjskog polja

„Amandmani“ za vodu Livanjskog polja
.
1. Aktualnu inicijativu dvojice zastupnika u Federalnom Parlamentu, Petra Galića i Ante Bakovića (link: https://docdro.id/sq06fsD – Inicijativa dopune Zakona o izdavanju i usmjeravanju dijela prihoda) malo je onih koji ne odobrava.
.
Uglavnom su to oni kojima financijski ne odgovara. Svi se slažu da je dobit najviše pogođenih područja aktualnom tematikom minorna. U prilog tome potporu ovoj Inicijativi dalo je Općinsko vijeće Tomislavgrada, Gradsko vijeće Livna i Skupština Hercegbosanske županije.
.
No, ovom prigodom, ako dođe do izmjena aktualnog Zakona, blagovremeno iznosimo i sadržaje i pitanja koji nikako nisu iznošeni, a smatramo ih bitnima za neku drugu fazu razgovora ili pak kao doprinos za rješenje sudskih sporova koje vodi grad Livno i općina Tomislavgrad pred sudovima na ovu tematiku.
.
Kolike bi bile mogućnosti Buškog jezera da se slobodne vode Livanjskog polja na putu do jezera i u jezeru ne pretvaraju u prikupljene?
Kojim putovima bi se iste akumulirale u Buško jezero da nema sustava kanala, brana, ustava, manjih jezera?
Je li i „Lipsko jezero“ i jezero „Mandak“ umjetna akumulacija, spominje li ga itko?
.
Ispravni i nepristrani odgovori na prethodno iziskuju davanje satisfakcije prvotno prirodnim štetama koje su nastale zbog prethodnog, ali i svim gospodarskim.
.
2. U svom obrazloženju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korišćenjem hidroakumulacijskih objekata (link: https://docdro.id/HgguwSS – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Majra i Alisa) dvije zastupnice u Federalnom Parlamentu, Majra Dautbegović i Alisa Hajdarović ili osobe koje su im pripremile tekst, a one samo potpisale, također su trebale opsežnije pristupiti tematici koja se tiče onog dijela o Buškom jezeru.
.
Naime, dotične kažu u svom obrazloženja zakonskih promjena da sekundarni značaj se daje kriteriju prikupljene vode s obzirom da time općine ne trpe nikakvu štetu za koju bi mogle zahtijevati obeštećenje“ što u slučaju prvotno Livna nije istina.
.
Još manje su istiniti navodi „zastupnica“ iz Mostara i Jablanice da bi, kako ih dotične nazvaše, dotoci voda zapravo bili isti kakvi jesu i bez izgradnje hidroakumulacijskih objekata.
.
Očito iz samo njima znanih razloga poistovjećuju kretanje voda slobodnim prirodnim tokovima s prikupljenim vodama putom umjetno izgrađenih kanala, jezera i njihovom odvođenju u Buško jezero, čime se gradu Livno desetljećima čine velike štete.
.
Neslaganje s ovom konstatacijom temeljimo na promišljanju utemeljenim sadržajima samo nekoliko pitanja vezanih za Livanjsko polje: Bi li se dogodila dominacija štetnih vrsta nad korisnim?
Bi li se događala redovita ljetna zapaljenja naslaga treseta i lignita u Livanjskom polju da nije došlo do smanjenje razine podzemnih voda?
Bi li se kao nekad ubirale dvije žetve da se prvotno poljoprivredne vode nisu pretvorile u „strujne“ vode?
.
Stoga ovaj kriterij prikupljenih voda ne može biti nikako „samo izvjesni korektivni faktor“ kako rekoše „zastupnice“. U slučaju ove akumulacije, napose u sušnom dijelu godine, da se ne akumulira, ovaj „izvjesni korektivni faktor“ bi imao primarnu ulogu na putu svog slobodnog toka, što već od 70ih godina prošlog stoljeća nema.
.
Također, ne možemo ne primjetiti da su se „zastupnice“ koje po prebivalištima nemaju vezu s gradom Livno i općinom Tomislavgrad dale u tumačenje o porijeklu voda koje dolaze u Livanjsko polje dovodeći ih u vezu s drugim općinama namjerno ili neizjednačavajući termin vode koja teče prirodnim tokom s vodom koju je čovjek radeći određene zahvate u prostoru prikupio i odveo iz Livanjskog polja i pohranio u Buško jezero.
Za navedene zahvate koje su nesporno nanijele veliku štetu Livanjskom polju, a samim time i gradu Livno, u planu je bio nastavak druge faze HE Orlovac kojim bi se uradila retencija Čaprazlije, crpna stanica Lusnić i hidrocentrala Kablići uz obvezu uređenje kanalske mreže kojim bi se osigurala odvodnja i navodnjavanje u Livanjskom polju što bi trebalo biti predmetom razgovora predstavnika vlasti s razine Hercegbosanske županije s predstavnicima vlasti iz Hrvatske i HEP-a.
.
Stoga tražimo da se o ovoj temi pri zakonskoj pravednosti i pravičnosti sustavno, studiozno i nepristrano uvrste prethodni „amandmani“ i obeštete SVI oštećeni.
.
O inicijativi „dvije zastupnice“ raspravljalo se na 271. sjednici Vlade Federacije BiH održanoj 24. lipnja 2021. godine pri čemu je po priopćenju odlučeno slijedeće: „Danas je prihvaćen prijedlog da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije bude nosilac izrade novog Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, a da Vlada Federacije BiH formira interresornu radnu grupu sastavljenu od predstavnika ovog, te federalnih ministarstava prostornog uređenja i poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
.
Ovo je zaključeno nakon što je Vlada razmotila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovog zakona kojeg su u parlamentarnu proceduru uputile poslanica u Predstavničkom domu Parlamenta Majra Dautbegović i delegatkinja u Domu naroda Alisa Hajdarović.“.
.
Pozivamo predstavnike vlasti, zakonodavne i izvršne, kao i predstavnike političkih stranaka kako s razine grada Livna i općine Tomislavgrad tako i s razine Hercegbosanske županije i Federacije BiH da cjelovito sagledaju navedenu problematiku i da pri tome ne pristanu na bilo kavu trgovinu.
U suprotnom jednostrani potezi mogu izazvati veliko nezadovoljstvo i probleme u Hercegbosanskoj županiji koja je i onako zapostavljena od svih i od koje je napravljena crna rupa koju zaobilaze u velikom luku veće investicije.

Komentari

Be the first to comment

Leave a Reply