Teritorij Livanjskog polja smješten je u centralnom dijelu vanjskih Dinarida.
Na nadmorskoj visini od 700 metara, dužine cca 65 kilometara s prosječnom širinom od 5 kilometara, gotovo je okruženo planinama koje dosežu visinu od 2.000 metara.
Polje ima veoma bogatu mrežu površinskih i podzemnih voda u povremenim i stalnim tokovima, koji jedino u zimskom periodu imaju obilje vode, a tokom ljeta svi osim Bistrice, Sturbe i Žabljaka presuše, sva voda otječe kroz brojne ponore i mrežu podzemnih krških pukotina prema rijeci Cetini (Jadranski sliv).
Plavljenje redovno zahvata najmanje jednu trećinu polja na više od 10.000 ha. Polje je ispresijecano mrežom kanala koji višak vode tijekom jesenje-zimskog perioda odvode u Buško jezero, koje se nalazi na jugoistočnom dijelu polja.
Zajedno s okolnim planinama, Livanjsko krško polje čini jedinstvenu geomorfološku i ekološku cjelinu s impresivnom mrežom površinskih i podzemnih vodenih tijela, uključujući rijeke, izvore i jezera.
Polje ima sezonski poplavljena poljoprivredna zemljišta i aluvijalne šume, sezonske močvare i bazene.
Ramsar i IBA status Livanjskog polja
Od 2008. godine Livanjsko polje je označeno kao vlažno stanište od međunarodnog značaja u okviru Ramsarske konvencije, kao najveće kraško polje u državi sa izuzetno bogatom mrežom nadzemnih i podzemnih voda, rijeka, izvora, vrtača i jezera.
Livanjsko polje osigurava opstanak izuzetno vrijednih populacija biljnog i životinjskog svijeta, kao i svijeta gljiva.
Poseban značaj području daje veoma bogata fauna ptica, zbog čega je ovo područje 2011. godine uvršteno na listu područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA – Important Bird Areas), čime je dobilo međunarodnu verifikaciju kao jedno od iznimno značajnih područja za očuvanje bioraznolikosti u BiH.
Livanjsko-polje_zeleni-raj_brosura.pdf
