Iako je HDZ Bosne i Hercegovine iz procedure povukao prijedlog izmjena Izbornoga zakona, svejedno se ta tema nametnula tijekom jučerašnje sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, pa je bošnjačkim zastupnicima zasmetalo što čelnik HDZ-a BiH naziva Denisa Bećirovića i Željka Komšića bošnjačkim članovima državnoga vrha. Čak i unatoč tome što im izborni legitimitet daju bošnjački birači i bošnjačke političke stranke. Izborni zakon, iako formalno izvan dnevnog reda, ponovno je postao središnja tema zasjedanja Doma naroda Parlamenta BiH, gdje su se otvorile stare rane vezane uz pitanje političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Raspravu je potaknula odluka da se s dnevnog reda skine točka o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je prethodno usvojio Zastupnički dom.
Zastupnik najveće bošnjačke stranke SDA Džemal Smajić optužio je HDZ BiH i predsjednika Dragana Čovića da svjesno opstruiraju proces, koristeći to pitanje kao stranački alat uoči općih izbora 2026. godine. Međutim, ta je optužba bila povod Čoviću da oštro odgovori i još jednom istakne kako Hrvatima u BiH već četiri izborna ciklusa nije omogućeno da sami izaberu svog člana Predsjedništva BiH.
Čović i Cvitanović
Čović je podsjetio da su Bošnjaci, koristeći svoju brojčanu nadmoć i praznine u izbornom sustavu, izabrali dvojicu političkih predstavnika u Predsjedništvo, od kojih ni jedan nema izborni legitimitet hrvatskog naroda. Upozorio je kako se time brutalno krši Ustav BiH i kako je uzdrman sam temelj države koji počiva na načelu ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je da će njegova stranka odlučno inzistirati na izmjenama Izbornog zakona kako bi se onemogućilo da se u državna tijela, poput Predsjedništva BiH i Doma naroda, biraju osobe koje mijenjaju nacionalnu pripadnost iz ciklusa u ciklus, ovisno o političkim kalkulacijama i potrebama većinskih birača.