Kada analiziramo tržišta s kojima imamo najveći obujam vanjske trgovine, na prvom je mjestu Europska unija s ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 milijuna KM
O potrebi suštinskih promjena pristupa domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, snažnijem ulaganju u modernizaciju kapaciteta, kao i aktivnijem nastupu prema europskim tržištima, uz zadovoljenje svih preduvjeta, pokazuju i podaci o kojima se na protekloj sjednici govorilo na Vijeću ministara BiH.
Prema analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, vidljivo je kako imamo iznimno visok deficit, dok nam je uvoz, nažalost, rastao po većoj stopi od izvoza. Time se zapravo nastavlja negativna bilanca u vanjskoj trgovini prehrambenih proizvoda, što upućuje na gore postavljenu tezu koja progovara o nužnosti snažnijeg zaokreta prema domaćim kapacitetima.
Tržišta
A uvidom u analizu vidljivo je kako smo proteklu godinu završili s rekordnim obujmom vanjske trgovine prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, odnosno brojem od 6 milijardi maraka. Međutim, ono što zabrinjava je činjenica da je uvoz iznosio 4,9 milijardi KM te je zabilježen rast od 10%, dok je izvoz bio 1,1 milijardu KM i veći je za 9%. Prevedeno – deficit za iznosio 3,8 milijardi KM.
Kada analiziramo tržišta s kojima imamo najveći obujam vanjske trgovine, na prvom je mjestu Europska unija s ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 milijuna KM. Odnosno, 45 posto ukupne vrijednosti izvoza plasirano je na tržište EU-a, dok je oko 56% poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište BiH uvezeno iz EU-a. Nažalost, i sa zemljama CEFTA-e imamo deficit, i to u iznosu od 914 milijuna KM, no ohrabruje što nam je izvoz ipak rastao po većoj stopi od uvoza – 459 milijuna KM, odnosno 11% više od izvoza u 2023. godini, dok je vrijednost uvoza iznosila 1,4 milijarde KM ili 7% više nego 2023. godine.
CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio od 42%, dok je udio u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji i iznosi oko 28%.