Papa Ivan Pavao II. htio je posjetiti Međugorje kad je bio u Sarajevu 1995., no u tome ga je spriječio ondašnji biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić, a papa Franjo odlučio je izvlastiti Mostarsko-duvanjsku biskupiju i međugorsku župu podvrgnuti izravno pod jurisdikciju Svete Stolice.
Kazao je to mons. Aldo Cavalli, apostolski upravitelj za župu Međugorje, govoreći o ulozi papa u međugorskom fenomenu na predstavljanju knjige „Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje“ u nedjelju uvečer u dvorani pape Ivana Pavla II. u Međugorju, piše Darko Pavičić za Večernji list.
Papa Ivan Pavao II. htio je u sklopu pohoda Sarajevu doći i u Međugorje, ali je biskup Perić urgirao u Kongregaciji za nauk vjere, koja je intervenirala da do toga ipak ne dođe, jer bi Papin dolazak u Međugorje, praktički, bilo njegovo neformalno priznanje, ispričao je mons.
Cavalli, između ostaloga, na promociji. Kao i to da je papa Franjo razmišljao kako župu sv. Jakova u Međugorju izdvojiti iz Mostarsko-duvanjske biskupije, no to je bilo nemoguće učiniti teritorijalno, kako je rekao Cavalli.
Onda bi to trebala biti nova biskupija, ali župa je premala da bi bila biskupija. Zato je odlučeno da bude izravno pod jurisdikcijom Svete Stolice. U Mostaru će biti biskup, a u Međugorju će biti nadbiskup, odlučio je papa Franjo, objasnio je Cavalli, naglasivši i važnu ulogu pape Benedikta XVI., koji je osnovao tzv. Ruinijevu komisiju koju je, kako je rekao, povjerio vrlo važnom talijanskom kardinalu Camillu Ruiniju.
Komisija je procijenila da je prvih sedam ukazanja autentično, a da oko ostaloga postoje različita mišljenja, rekao je Cavalli, koji je na upit je li se susreo s papom Lavom XIV. i je li mu uspio predstaviti Međugorje, kazao da je bio nakratko s novim papom, ali da će mu o Međugorju s njim razgovarati početkom sljedeće godine.
