Više od 11 tisuća tvrtki nalazi se na popisu dužnika Uprave za neizravno oporezivanje – UNO Bosne i Hercegovine, koja od njih po osnovi poreza potražuje stotine milijuna konvertibilnih maraka. Ukupni dug po osnovi PDV-a na kraju 2025. godine iznosio je 387 milijuna KM.
Među dužnicima su i gospodarska društva u djelomičnom ili većinskom stranom vlasništvu. Milijuni maraka koje duguju teško će ikada biti naplaćeni jer te tvrtke često nemaju imovinu, a njihovi se vlasnici nalaze izvan Bosne i Hercegovine.
Nizozemski poduzetnik Dennis Dietrich Cornelissen otvorio je 2011. godine u Petrovu tvornicu kreveta “Napco Beds factory”. U razdoblju najvećeg poslovnog zamaha ta je tvornica zapošljavala 400 radnika i izvozila u nekoliko europskih zemalja. Zatvorena je 2018. godine nakon što je vlasnik u istoimenoj tvrtki u Nizozemskoj proglasio stečaj.
Osim što su radnici ostali bez posla, iza stranog investitora ostao je i dug po osnovi PDV-a od milijun i 120 tisuća KM. To je samo jedna od 241 tvrtke koje su bile u stranom vlasništvu, a koje se danas nalaze na popisu dužnika Uprave za neizravno oporezivanje – UNO Bosne i Hercegovine.
Porezni savjetnik Dejan Radić kaže kako u većini slučajeva dugovanja stranih državljana nije moguće naplatiti jer Bosna i Hercegovina nema učinkovite sporazume i mehanizme za naplatu u njihovim matičnim državama.
“U situaciji kada su računi blokirani, kada novčanih sredstava na transakcijskim računima nema, kada pokretne i nepokretne imovine također nema, dakle, u odsutnosti tih elemenata veoma je teško izvršiti naplatu duga po osnovi neizravnih poreza od stranih osoba”, kaže Radić.
Problem je, navode sugovornici, i u tome što Uprava za neizravno oporezivanje – UNO Bosne i Hercegovine nema organizacijsku jedinicu za redovitu naplatu, nego samo za prisilnu, zbog čega institucije reagiraju prekasno. Kada se dug nagomila, a tvrtka zatvori, od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine traže se informacije o prebivalištu stranog vlasnika ugašenog gospodarskog društva, no odgovor je uglavnom isti.
“Većinom dobijemo informaciju kako su napustili Bosnu i Hercegovinu. Od tog trenutka nema mogućnosti za mjere prisilne naplate i dug, u najvećoj mjeri, postaje nenaplativ, u slučajevima kada nema imovine”, navode iz Uprave za neizravno oporezivanje – UNO Bosne i Hercegovine.
Ekonomski stručnjaci smatraju kako najveću odgovornost snose domaće institucije, koje očito ne provjeravaju reputaciju i poslovanje investitora u zemljama iz kojih dolaze.
“Ako je netko prijatelj s nekim tko je u političkom životu izrazito prisutan, provjere se čak i ne rade. To nije u redu. Zbog toga i imamo toliko propalih ugovora, toliko propalih investicija i ostavljenih dugova”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Stalna politička kriza i nestabilnost, ocjenjuju ekonomisti, imaju presudnu ulogu u tome što ozbiljni investitori Bosnu i Hercegovinu zaobilaze u širokom luku.
“Našu zemlju često zaobilaze ozbiljni investitori, a više i češće dolazit će nam investitori koji su špekulanti, koji imaju sasvim različite namjere i potrebe od onoga što je potrebno jednoj zemlji poput naše”, smatra Saša Grabovac iz Udruge ekonomista “SWOT”.
Za neplaćanje poreza, ovisno o iznosu, predviđene su novčane i zatvorske kazne od šest mjeseci do deset godina. U praksi sudovi za poreznu utaju najčešće izriču jednogodišnje kazne zatvora, uz obvezu nadoknade utajenog poreza.
Za one koji ne žive i ne borave u Bosni i Hercegovini to u praksi ne vrijedi jer ne postoji način kako bi ih se privelo sudu niti kako bi se od njihove imovine u inozemstvu naplatio porezni dug načinjen u Bosni i Hercegovini, piše BHRT.
