Stvarni trošak života znatno prelazi službene brojke, stručnjaci kažu da još nismo vidjeli najgore.
BiH u posljednjih nekoliko godina bilježi rast prosječnih plaća, ali istodobno rastu i troškovi života, pa se realna kupovna moć građana nije značajno poboljšala.
Brojke neumoljive
Prosječna sindikalna potrošačka košarica 2016. iznosila je približno 1750 KM. Minimalna plaća u FBiH 2016. iznosila je 406 KM. Minimalna plaća u 2016. pokrivala je samo oko 22% do 24% sindikalne potrošačke košarice. Prosječna neto plaća u BiH u 2016. kretala se oko 840 KM.
Pretpandemijske, 2019. godine prosječna neto plaća u BiH iznosila je oko 895 KM, dok je sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosila približno 2070 KM. To znači da je prosječna plaća pokrivala tek oko 43 posto osnovnih mjesečnih životnih troškova. Šest godina kasnije situacija je nominalno bolja, ali strukturno vrlo slična.
U razdoblju 2025./2026. prosječna neto plaća kreće se oko 1600 do 1650 KM, dok sindikalna potrošačka košarica doseže oko 3300 KM. U takvim uvjetima prosječna plaća pokriva približno od 48 do 50 posto osnovnih troškova života. Drugim riječima, i danas su za pokrivanje osnovne potrošačke košarice potrebne gotovo dvije prosječne plaće, što pokazuje da rast primanja nije uspio pratiti rast cijena osnovnih životnih potreba. Ekonomisti upozoravaju da nominalni rast plaća ne znači nužno i poboljšanje standarda građana, posebno u uvjetima inflacije i poskupljenja hrane, stanovanja i energenata. Upravo te kategorije čine najveći dio potrošačke košarice, pa svaki njihov rast izravno smanjuje raspoloživi prihod kućanstava.
U promatranom razdoblju vidi se blago poboljšanje omjera plaće i potrošačke košarice, no razlika i dalje ostaje znatna. Dok su plaće porasle za oko 70 do 80 posto, troškovi života porasli su približno jednako, što je rezultiralo gotovo nepromijenjenim realnim standardom. Zaključak je jasan – iako brojke na platnim listama izgledaju bolje nego prije nekoliko godina, svakodnevni život građana to ne prati u istoj mjeri. Inflacija i rast cijena i dalje “pojedu” značajan dio povećanja primanja, zbog čega mnogi kućni proračuni ostaju pod pritiskom. Bosna i Hercegovina tako i dalje ostaje zemlja u kojoj jedna plaća rijetko pokriva osnovne mjesečne troškove, a stabilnije financijsko stanje većine građana i dalje zahtijeva – dvije plaće u kućanstvu.