Početkom travnja ove godine iz Federalne vlade najavljeno je da će kroz aranžman sa kineskom kompanijom Sinopharm investirati približno 200 miliona KM u dvije zdravstvene ustanove u Federaciji – Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (više od 100 miliona KM) i Županijsku bolnicu Dr. fra Mihovil Sučić Livno (nešto manje od 100 miliona KM).
Devetog travnja najavljeno je da će 10. travnja biti potpisan Memorandum o razumijevanju i suradnji između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i China Sinopharm International Corporation.
– Memorandum će potpisati premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ovlašteni predstavnici China Sinopharm International Corporation uz nazočnost federalnog ministra zdravstva Nediljka Rimca, predstavnika Veleposlanstva NR Kine u BiH, kao i drugih gostiju – objavljeno je.
Memorandumom je Vlada Federacije BiH usvojila na sjednici 2. travnja i njime se uspostavlja se okvir za investicijska ulaganja u zdravstveni sistem:
– To podrazumijeva izradu i izgradnju sasvim novih, cjelovitih zdravstvenih ustanova i objekata sekundarne ili tercijarne razine, te znatnija financijska infrastrukturna ulaganja u postojeće kapacitete, kao i podizanje razine kvalitete zdravstvenih usluga – navedeno je iz Vlade.
Dan kasnije, 10. travnja, objavljeno je da su premijer Federacije Nermin Nikšić i federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac “održali u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sastanak s predstavnicima China Sinopharm International Corporation i Ambasade NR Kine u BiH o uspostavljanju okvira za investicijska ulaganja u sektor zdravstva u Federaciji BiH”:
– Predviđeno je da u narednom periodu bude potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji između Vlade Federacije BiH i China Sinopharm International Corporation koji je Vlada Federacije BiH usvojila 2. travnja 2026. godine – glasilo je saopćenje.
Memorandum, barem prema zvaničnim objavama Vlade, nije potpisan 10. travnja, iako je dan ranije najavljeno njegovo potpisivanje.
Federalnu vladu i Ministarstvo zdravstva Federacije BiH pitali smo da razjasne da li je Memorandum uopće potpisan, s obzirom na raniju najavu, ali ni tri tjedna kasnije nismo dobili odgovor. Osim toga, pitali smo i da li je precizirano šta točno podrazumijeva ovaj kreditni aranžman, tko je kreditor, da li je predviđena garancija kredita, te da li su dogovoreni uvjeti otplate kredita. Iz Vlade i Ministarstva nisu odgovorili ni na jedno od ovih pitanja.
Ministar zdravstva Nediljko Rimac rekao je kako se radi o kreditnom aranžmanu, ne iznoseći više pojedinosti. Obrazložio je zbog čega su odabrane upravo ove dvije zdravstvene ustanove:
– KCUS je odabran jer se pojedine klinike u njegovom sastavu još nalaze u neuvjetnim zgradama koje su stare više od 100 godina, dok dobar dio centralnog objekta još nije završen izuzev grubih radova. Bolnica u Livnu uslugama pokriva 20% teritorije Federacije BiH, te su joj neophodna ulaganja kako bi pružala kvalitetne usluge sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite na području između Bihaća i Mostara.
Direktor KCUS-a Alen Pilav naveo je da ova najveća zdravstvena ustanova u Federaciji BiH ima velike potrebe za razvojem kako bi slijedila trendove u modernoj medicini, što će biti omogućeno sredstvima iz aranžmana sa Sinopharmom.
Direktorica županijske bolnice „Dr. fra Mihovil Sučić“ Livno Irena Periša naglasila je da će izgradnja nove bolnice predstavljati dugoročnu korist za sve pacijente i podići kvalitet zdravstvene zaštite.
Jedan od razloga zbog kojih se u BiH ali i regiji često problematiziraju uzimanje “kineskih kredita” jeste i netransparentnost. Jedan od svježijih primjera u Bosni i Hercegovini jeste i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu, čiji se detalji kriju zbog odredbi o povjerljivosti.
Upravo na problem netransparentnosti kada je riječ o uzimanju kredita od kineskih banki, upozorava i ekonomski analitičar i zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Admir Čavalić. Najavljuje kako će ovog tjedna postaviti niz zastupničkih pitanja u Parlamentu u vezi sa ovim aranžmanom kako bi se sagledao širi okvir i vidjelo o kakvom se zapravo partnerstvu radi. Za Žurnal kaže kako je ključno pitanje transparentnosti:
-Odnosno, da li ćemo mi imati uvid kao javnost u vezi Memoranduma o kojem se govori. Mislim da tu treba biti dosta oprezan i tražiti primjenu principa transparentnosti, nešto što nažalost nije učestalo kada je riječ o kineskim investicijama i kineskim projektima u BiH i na području cijelog zapadnog Balkana. Javnost zaslužuje odgovore, a te odgovore ćemo pokušati dobiti putem zastupničkih pitanja – šta znači ovaj Memorandum za Federaciju BiH – koja je korist i da li postoje određeni rizici – navodi Čavalić.
On podsjeća da, kada govorimo o zdravstvu zavisimo o nizu drugih zemalja – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske… te da je zbog toga je vrlo bitno da se princip transparentnosti koji se primjenjuje u poslovanju i korespondenciji sa njima –primjenjuje i u slučaju kineskih partnerstava i investicija:
-Vidjeli smo već primjere i u Kantonu Sarajevo, pa čak i Blok 7 – bilo je uvijek nekako obavijeno velom tajne, ugovori nisu bili dostupni i slično, a to je nešto što je najmanje potrebno kada govorimo o djelovanju izvršnog nivoa vlasti.
Za Žurnal objašnjava da je u ovom slučaju važno znati koji su kreditni uvjeti, koji iznos i kada treba vratiti, da li postoji neki grace period, te komparacija sa nekim drugim aranžmanima koje su alternativno mogli biti sklopljeni:
-Uvijek postoji rizik za nešto što nije u potpunosti transparentno i nije objašnjeno javnosti na način kako treba da se objasni. I naravno, tu se onda treba smatrati odgovornim svako onaj tko to radi protivno interesu javnosti. Iako u ovom slučaju Vlada Federacije nije morala pribaviti prethodnu suglasnost Parlamenta FBiH o kreditnom zaduživanju, najavljuje da će ovaj aranžman biti problematiziran u Parlamentu.
Bolnica u Livnu
Krajem 2024. raskinut je ugovor sa kineskim konzorcijem za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, na osnovu ugovora potpisanog godinama ranije. Problemi su počeli kada se 2019. iz projekta povukla američka kompanija General Electric, nakon čega su kineski partneri ponudili da oni isporuče tu opremu, što je Elektroprivreda BiH odbila. Nakon raskidanja ugovora, konzorcij kineskih kompanija vratio je blizu 250 miliona KM koje su avansno uplaćene.
Žurnal je i ranije pisao o kineskim investicijama i kreditima u BiH Primarno su namijenjeni za sektore transporta, energetike i metala. Često su praćeni kontroverzama, sumnjama na korupciju i pogodovanje, netransparentnošću, kašnjenjima, negodovanjem aktivista… a prema određenim tumačenjima riječ je češće o klasičnom uzimanju kredita koje će platiti poreski obveznici, rjeđe klasičnim investicijama. Određeni najavljeni kineski projekti su propali.
Osim ovog kredita, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva financija podržala inicijativu da se kreditnim zaduženjem kod Saudijskog fonda za razvoj osiguraju sredstva za realizaciju projekta Modernizacija kliničkih centara u FBiH u iznosu do 85miliona KM.
Konačna odluka o zaduženju bit će donijeta po okončanju pregovora sa Saudijskim fondom za razvoj sa kojom će se utvrditi konačni uvjeti kreditnog zaduženja, a krajnji dužnik po ovom zajmu je Federacija Bosne i Hercegovine.
Kako je, između ostalog, navedeno u informaciji, u inicijativi dostavljenoj od strane Federalnog ministarstva zdravstva, navedeno je da je svrha zaduživanja financiranje razvojnih programa i kapitalnih investicija odobrenih Programom javnih investicija.
Predviđeno je da se projekt realizirao kroz dvije komponente. Prva se odnosi na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u iznosu do 44 miliona i 760 hiljada KM (bez PDV-a), a druga na Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar u ukupnom iznosu do 40 miliona KM. Predlagač inicijative naglasio je da su ova dva klinička centra jedina imala spremne projekte koji se odnose na modernizaciju.
Na osnovu ova dva kreditna zaduženja Klinički centar Univerziteta u Sarajevu dobit će više od 145 miliona KM.