Iran, ohrabren uspješnom ratnom blokadom Hormuškog tjesnaca, okreće se novom strateškom pritisku na globalno gospodarstvo — podmorskim internetskim kabelima koji prolaze ispod ovog ključnog pomorskog pravca, prenosi CNN.
Ti kabeli prenose ogroman dio internetskog i financijskog prometa između Europe, Azije i Perzijskog zaljeva.
Plan naplate internetske infrastrukture
Teheran želi uvesti naknade najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama za korištenje podmorskih kabela, dok su provladini mediji implicitno zaprijetili mogućim prekidima prometa ako tvrtke ne pristanu na uvjete.
„Uvest ćemo naknade za internetske kablove“, poručio je vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaghari na platformi X.
Prema izvještajima, iranski zastupnici razmatrali su plan koji bi mogao obuhvatiti kabele koji povezuju zemlje Zaljeva s Europom i Azijom, uključujući kompanije poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona.
Ključna infrastruktura interneta
Podmorski kabeli čine osnovu globalne digitalne povezanosti i prenose većinu svjetskog internetskog prometa.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualni poremećaji mogli imati široke posljedice — od bankarskih sustava i cloud infrastrukture do vojne komunikacije, trgovine i online usluga.
„Rat kablova“ traje gotovo dva stoljeća
Prvi transatlantski telegram poslan je putem podmorskog kabela 1858. godine, a sadržavao je 98 riječi čestitke britanske kraljice Viktorije američkom predsjedniku Jamesu Buchananu. Poruka je putovala više od 16 sati prije nego što je stigla.
Značaj podmorskih kabela od tada je eksponencijalno porastao. Praksa ometanja podmorskih komunikacijskih kabela traje gotovo dva stoljeća, još od postavljanja prvog telegrafskog kabela u Engleskom kanalu 1850. godine.
Među prvim potezima u Prvom svjetskom ratu, Velika Britanija presjekla je ključne njemačke telegrafske kablove, čime je prekinula komunikaciju s njihovim vojnim snagama.
Većina modernih oštećenja kabela ne uzrokuje velike poremećaje jer operateri mogu brzo preusmjeriti promet kroz globalnu mrežu podmorskih sustava.
Ipak, svako veće oštećenje danas bi imalo daleko ozbiljnije posljedice nego u doba telegrafa, s obzirom na gotovo potpunu ovisnost svijeta o protoku podataka kroz ove kabele.
Moguće posljedice za globalni internet
Iako Iran nije izravno najavio sabotažu, državni mediji i dužnosnici ranije su slali poruke o mogućim mjerama protiv protivnika u regiji.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualni napad na kabele mogao izazvati takozvanu „kaskadnu digitalnu katastrofu“, s prekidima interneta u više regija.
Posebno bi pogođene mogle biti zemlje Zaljeva, Indija i dijelovi Afrike, uz moguće poremećaje u financijskim transakcijama i energetskom sektoru.
Hormuški tjesnac kao strateški digitalni čvor
Hormuški tjesnac već je ključna točka globalne energetske trgovine, a sada se sve više promatra i kao digitalni čvor svjetske infrastrukture.
Iran time, prema analitičarima, pokušava svoju geografsku poziciju pretvoriti u dugoročnu ekonomsku i stratešku polugu pritiska.
Teheran se poziva na Konvenciju UN-a o pravu mora (UNCLOS), tvrdeći da ima pravo postaviti uvjete za kabele koji prolaze kroz njegove teritorijalne vode.
Međutim, stručnjaci ističu da je pravna situacija složena, posebno kada su u pitanju postojeći kabeli i međunarodni ugovori.