Domovinski pokret zatražio je u ponedjeljak da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije postigne dogovor o konkretnim koracima koje RH treba poduzeti kako bi se osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Inicijativu su u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” analizirali Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da se na sastanku koalicije razgovaralo o inicijativi DP-a da se u BIH za Hrvate osnuje posebna izborna jedinica te da se radi o naporu za političkom vidljivosti, no za promjenu izbornoga sustava i Ustava potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH. Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami, rekao je.
Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put, kazao je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.
Barać: Za dva tjedna službeni pozicijski dokument
“Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način “na nož”. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes”, rekao je Barać.
“Mi smo u ponedjeljak, kad smo objavili taj dokument, htjeli postići efekt. Efekt je taj da mi večeras sjedimo u studiju Otvorenoga i raspravljamo na ovu temu”, rekao je.
“Ono što smo komunicirali prema našim koalicijskim partnerima je bilo sljedeće: da ćemo za dva tjedna naznačiti službeni pozicijski dokument koji ćemo predočiti koalicijskim partnerima – da idemo upravo u tome smjeru, osiguravanja hrvatske izborne jedinice u BiH. Nakon toga bismo s tim pozicijskim dokumentom upoznali sve saborske klubove, uključujući i Ured predsjednika Republike. Ovo je jednostavno opći nacionalni interes i mi tu želimo zaista tražiti što širi konsenzus”, dodao je Barać.
“Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa, da glasaju za nju. To je skroz u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes RH u cijelosti. Gledamo veću širinu. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu”, dodao je.
“Hrvati četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka”
Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ), kazao je da se još ne zna što je to, kakva je to ideja u smislu konkretnog prijedloga.
“Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH”, rekao je i ponovio da su četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.
“To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti”, dodao je.
“Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva jer osoba koja je izabrana je ‘persona non grata’ bila u općinama gdje su Hrvati većina, u općinama i gradovima”, istaknuo je Matušić.
Cilj nam je, kaže, da BiH imamo sutra u EU. Najzaslužniji za činjenicu da se donijela odluka o početku pregovora je HDZ, odnosno njen predsjednik premijer Plenković koji je zaslužan da se dobije taj pregovarački status za BiH, rekao je Matušić. Napominje da je to uvjetovano određenim reformama.
Odgovarajući na pitanje kako se misli “vratit ćemo Herceg-Bosnu”, ako ne prođe DP-ova inicijativa, Barać je rekao:
“Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug. ‘Vrtio sam ih u krug’, bile su riječi Bakira Izetbegovića u Neumu kada su srušeni bili ti isti pregovori”, kazao je Barać.
“Mi smatramo da geopolitički trenutak, pogotovo novi američki pristup prema ovome dijelu svijeta, može otvoriti neke nove kanale za aktualizaciju ove teme”, kazao je.
“‘Herceg-Bosna’ nikada neće biti napravljena”
Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA, kazao je Baraću:
“Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno”, kazao je.
“Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji”, kazao je Zahiragić.
“Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je “vrtio”, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti”, rekao je.
Zahiragić: Komšić je legalan i legitiman član Predsjedništva BiH
“S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva”, rekao je Zahiragić.
“Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 tisuća ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?”, upitao je Zahiragić.
“U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko”, kazao je.
Participacija Hrvata u institucijama BiH
Daytonski sporazum je, kaže, propisao da se u entitetu Federacija biraju dva člana, a za kandidatkinju HDZ-a BiH su uglavnom glasali Srbi i na prošlim i na pretprošlim izborima. Istaknuo je da su i za člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda također glasali mnogi Srbi i Hrvati.
“U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10 posto participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40 posto participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutačno iz HDZ-a Hrvati, iako Bošnjaka živi 80 posto. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80 posto Bošnjaka u Federaciji i 55 posto Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33 posto i na nivou Federacije 50 posto, izjavio je Zahiragić.
Raspudić: Komšić ne predstavlja Hrvate
Po aneksu 4. Daytonskog mirovnog sporazuma stoji da u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, član Predsjedništva se obraća Domu naroda, svog naroda, kazao je Nino Raspudić, zastupnik u Hrvatskom saboru (Drito).
“Tu je jasno da on nije samo pripadnik tog naroda. Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate”, rekao je.
Zahiragić se usprotivio Raspudićevim izjavama, pa se razvila polemika. Raspudić je među ostalim rekao da Zahiragić može govoriti maksimalno u ime 25 posto teritorija BiH, a ne u ime cijele BiH.
“Ja 20 godina hrvatskoj javnosti pokušavam malo razjasniti ovu temu. Zahvalan sam DP-u što je ovo pokrenuo, jer je ovo vrlo edukativno. Siguran sam da će hrvatska javnost, gledajući vas pet minuta, više shvatiti o problemima Hrvata danas i s kim imaju posla nego u 20 godina što sam ja objašnjavao od Berijevih amandmana, ustavnog uređenja BiH itd”, rekao je Raspudić.
“Jedina BiH koja postoji je Dejtonska BiH. Ona je išla dobrim putem nakon 1995. godine. Intervencijom međunarodne zajednice, Berijevi i Petrićevi amandmani što se tiče Hrvata, a nisu prošli nikakvu parlamentarnu proceduru i potvrdu – to je narušeno. Stvorena je zla krv između Hrvata i Bošnjaka. Nije toliki problem što su četiri puta nametnuli Komšića, nego što su dva puta formirali vlast, Alijansa i Platforma, bez legitimnih predstavnika Hrvata”, rekao je.
Odgovarajući Zahiragiću o tome da Hrvati participiraju u vlasti, kazao je da je to zato što se “u ovoj konstelaciji bošnjačke stranke nisu složile da se izaberu”.
“U svakom trenutku Bošnjaci mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike. Dodatna je šteta to za Hrvate što ta situacija, strah od preglasavanja, Hrvatima oduzima pravo na pluralizam. I onda se homogeniziraju oko, po meni, loše opcije, a to je HDZ BiH da ne bi bili preglasani. Dakle, dupla šteta se nanosi i Hrvatima. Međunarodna zajednica je tu ključni faktor”, rekao je.
HDZ-ove su, kazao je, dvije floskule – jedna o tome da će ulazak u EU nešto riješiti, a druga da se o problemu trebaju dogovoriti unutar BiH. Nisu se Hrvati, Bošnjaci i Srbi dogovorili: “Idemo uvesti Berijeve i Petrićeve amandmane”, nego je to nametnula međunarodna zajednica, dodao je Raspudić.
Sugovornici uzvratili Zahiragiću
Barać je uzvratio Zahiragiću i kazao kako ne prepoznaje gdje je on vidio prijeteći ton. Mi konstantno vidimo, čim se pojavi termin Herceg-Bosna ili bilo kakve hrvatske teritorijalne jedinice, da odmah kreće to nekakvo etiketiranje, rekao je i dodao da mu je svejedno kako bi se to zvalo, već je cilj da se postigne to da Hrvati imaju istinsku ravnopravnost i da se to mora zrcaliti kroz postizanje izborne jedinice.
Matušić je kazao Zahiragiću da Komšić je legalan predstavnik, ali nije legitiman.
“Izabrali su ga Bošnjaci. To je više nego jasno. U sredinama u kojima su Hrvati većina, gotovo nimalo glasova nije dobio Komšić. Dakle, u sredinama gdje Hrvati čine većinu, u svim tim jedinicama lokalne samouprave, Komšić nije dobio nikakve glasove. Dobio ih je tamo gdje ne žive Hrvati”, rekao je i dodao da je duh Daytona da konstitutivni narodi budu reprezentirani, predstavljeni u Predsjedništvu sa svojim predstavnicima.
Raspudiću je rekao da je promjena izbornog zakona u BiH jedan od 14 uvjeta toj državi za pregovore s EU. Na to je reagirao Zahiragić i kazao da je izborni zakon jedan od 14 uvjeta, “ali ne u tom segmentu”. Potom je replicirao svakome od sudionika večerašnje emisije.
“Nakon 31 godine državi još treba međunarodni tutor”
“Bosna i Hercegovina je, nažalost, 2026. godine potpuno nefunkcionalna država. Napravili su je karikaturom od države gdje u izbornoj noći visoki predstavnik mijenja izborni zakon. To nikad nigdje na svijetu nije bilo”, rekao je Raspudić i napomenuo da “međunarodni tutor državi treba nakon 31 godine”.
Hrvatski je interes opstanak BiH kao funkcionalne i fer države iz dva razloga.
“Prvo jer su Hrvati rasuti – Hercegovina, Srednja Bosna, Posavina. I drugo, jer je to geostrateški interes Hrvatske. Želimo apsolutno da BiH opstane, ali kao fer država, kakva je u Daytonu i napravljena – tri konstitutivna naroda”, rekao je Raspudić.
Domovinskom pokretu je u interesu funkcionalna BiH gdje su njezini građani i narodi zadovoljni, rekao je Barać i dodao da se otvara mogućnost nekog novog pristupa koji se razlikuje od dosadašnjih politika, a koje su, ističe, išle na štetu hrvatskog naroda.
“Jedino što tražimo je, dakle, državnički pristup koji će nadići ove nekakve podjele. Vi ovdje cijelo vrijeme možete vidjeti ovaj nekakav sukob, koliziju koja se odnosi na odnos SDA i HDZ-a Bosne i Hercegovine.
HDZ BiH ima legitimne predstavnike u BiH znaju braniti svoja prava”, kazao je Matušić naglasivši da je svima jasno da je interes Hrvatske stabilna, funkcionalna BiH na europskom putu i sutra kao članica EU, piše HRT.