MOLIBDEN 14 PUTA IZNAD GRANICE: Šta se krije na vojnom poligonu kod Glamoča (KRATKI FILM)

Laboratorijska ispitivanja tla na vojnom poligonu kod Glamoča 2013. godine pokazala su značajno povišene koncentracije određenih metala. Ministarstvo obrane BiH financiralo je naknadna istraživanja, ali Valteru nije dostavilo rezultate naknadnih kontrola niti informacije o mogućoj sanaciji tla.

Koncentracija molibdena u jednom od deset uzoraka tla uzetih na vojnom poligonu kod Glamoča u travnju 2013. (koje nismo mogli fotografirati tijekom rada na ovoj priči zbog zabrane fotografiranja vojnih objekata, op. ur.) bila je više od 14 puta veća od granične vrijednosti navedene u laboratorijskoj dokumentaciji. Povišene su bile i koncentracije kroma, bakra, kadmija i nikla.

KADMIJ KANCEROGEN ZA LJUDE

Rezultati su pohranjeni u dokumentaciji Zajedničkog odbora za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH, koja je u posjedu Valtera.

„Istina je da smo na lokaciji poligona za uništavanje streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava u Glamoču proveli istraživanje vezano uz sadržaj i oblik teških metala, ali to je bilo prije gotovo 10 godina, i ti podaci više nisu aktualni, a o trenutnom stanju nemam nikakvih informacija“, kaže Valteru profesor Slavko Smiljanić, jedan od autora znanstvenih radova o prisutnosti teških metala na poligonu.

Prema laboratorijskoj tabeli iz aprila 2013., najveća koncentracija molibdena iznosila je 212,93 miligrama po kilogramu zemljišta, uz graničnu vrijednost od 15 miligrama. Hrom je dostigao 361,22 miligrama, odnosno 4,5 puta više od navedene granice, bakar 278,93 miligrama ili 4,3 puta više, kadmijum 2,74 miligrama ili 2,7 puta više, a nikl 92,25 miligrama ili 2,3 puta više.

Molibden je metal koji se prirodno pojavljuje u tlu i neophodan je tijelu u malim količinama. Prekomjerna izloženost može biti štetna. Kadmij je otrovni metal koji se može nakupljati u tijelu, oštetiti bubrege i kosti te je klasificiran kao ljudski kancerogen.

Izmjerene vrijednosti odnose se na uzorke s vojnog poligona, a ne na poljoprivredno zemljište širom Glamočkog polja. Nije utvrđeno da su stanovnici Glamoča bili izloženi štetnim količinama ovih metala.

Foto: Faksimil laboratorijskih rezultata
Dokumentacija od 79 stranica koju je Parlamentarna skupština BiH dostavila Valteru uključuje zapisnik s 30. sjednice Zajedničkog odbora za obranu i sigurnost, održane 8. listopada 2013. godine.

Sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i Općine Glamoč.

PET DETONACIJA DNEVNO, 150 IZVJEŠĆA O ŠTETI

Tadašnji zamjenik načelnika općine Glamoč, Halil Dizdar, upozorio je da lokalna zajednica trpi ekonomsku štetu zbog vojnih aktivnosti te da je ugrožena poljoprivredna proizvodnja.

Prema zapisniku, Dizdar je izrazio zabrinutost zbog povećanja broja detonacija s dvije na pet dnevno, a također je naveo da je oko 150 stanovnika prijavilo izravnu štetu na svojoj imovini i sredstvima.

Zatražio je stalno praćenje uništavanja streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava te pravovremeno obavještavanje lokalne zajednice. Na istoj sjednici pokrenuto je pitanje izvješća Zavoda za agropedologiju u kojem je navedena prisutnost teških metala u tlu.

Predstavnik Ministarstva obrane Dalibor Perić izjavio je da Ministarstvo vodi preciznu evidenciju o broju detonacija, vrsti i količini uništenih ubojnih sredstava. Prema evidenciji, također je tvrdio da u vodi za piće u Glamoču nisu otkriveni teški metali.

U materijalima dostavljenim parlamentu, Ministarstvo obrane tvrdilo je da se zemljište vojnog poligona ne može procjenjivati ​​isključivo prema kriterijima za poljoprivredno zemljište. Prema njegovom tumačenju, primjena kriterija za industrijske lokacije nije zahtijevala sanaciju.

Nakon rasprave, zajednička komisija usvojila je tri zaključka. Prvi je bio da je Ministarstvo obrane zaključilo da je potrebno “da Ministarstvo obrane BiH zatraži stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo u Banjoj Luci o posljedicama po zdravlje i život stanovništva općine Glamoč, vezanim uz prisutnost teških metala u testiranim uzorcima tla navedenim u Izvješću”.

Drugim zaključkom zatraženo je da Ministarstvo obrane BiH “redovito obavještava Zajedničko povjerenstvo o rezultatima testiranja na poligonu Glamoč”.

Treći se odnosio na obvezu Ministarstva da redovito obavještava Povjerenstvo o provedbi sporazuma s lokalnom zajednicom.

U dokumentaciji se također navodi da je Ministarstvo obrane 9. rujna 2013. dostavilo informaciju o stanju zemljišta na poligonu, a deset dana kasnije i informaciju o postignutom dogovoru s Općinom Glamoč.

Walter je od Ministarstva obrane zatražio rezultate istrage i dokumentaciju o provedbi zaključaka saborske komisije. Od Općine smo zatražili sporazum s Ministarstvom obrane i podatke o prijavljenoj šteti. Tražene dokumente nismo dobili.

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA POTVRĐUJU KONCENTRACIJE METALA

Dva rada o prisutnosti teških metala u tlu na otvorenom mjestu uništavanja streljiva, mina i eksploziva u blizini Glamoča objavljena su 2018. godine u međunarodnom znanstvenom časopisu Water, Air, & Soil Pollution. Među autorima su Neda Tešan-Tomić i profesor Slavko Smiljanić.

U testiranim uzorcima pronađene su povišene koncentracije određenih metala, posebno bakra i kadmija. Istraživači su također analizirali njihove kemijske oblike, pokretljivost i potencijal za ulazak u žive organizme.

„Istina je da smo proveli istraživanje vezano uz sadržaj i oblik teških metala na lokaciji odlagališta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava u Glamoču, ali to je bilo prije gotovo 10 godina, i ti podaci više nisu aktualni, a nemam informacija o trenutnom stanju“, naveo je Smiljanić u svom odgovoru Valteru. Smiljanić potvrđuje potrebu praćenja stanja tla i mogućih utjecaja na podzemne vode.

„Ono što je značajno pri takvim istraživanjima jeste da je potrebno utvrditi formu (oblik) u kojoj su metali prisutni“, objašnjava Smiljanić.

U kasnijoj korespondenciji otkrio je i tko je financirao laboratorijske analize.

„Ministarstvo obrane financiralo je laboratorijske analize i primilo skraćenu studiju“, napisao nam je 19. listopada.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo je odobrilo korištenje rezultata u znanstveno-istraživačke svrhe, a istraživanje je korišteno kao osnova za doktorsku disertaciju Nede Tešan-Tomić, zaposlenice Ministarstva obrane. Disertacija sadrži puno širu analizu rezultata od studije predane Ministarstvu.

Smiljanić je izjavio da se u arhivu Ministarstva obrane u Sarajevu nalazi elaborat o laboratorijskom ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava tla na lokaciji Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, poligonu Glamoč.

Dana 22. listopada, Valter je Ministarstvu poslao poseban zahtjev za taj dokument, navodeći približan naziv studije koju nam je Smiljanić rekao. Zatražili smo laboratorijske nalaze, zaključke istraživača i informacije o mogućim sanacijskim mjerama. Ministarstvo nije dostavilo dokument.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske potvrdio je Valteru da je 2013. godine sudjelovao u testiranju za potrebe Oružanih snaga BiH.

„Za potrebe Oružanih snaga BiH 2013. godine rađen je određeni dio analiza namirnica i voda, dok su uzorci zemljišta samo uzorkovani i poslani podugovaraču na analizu. S obzirom da su usluge rađene po zahtjevu Oružanih snaga BiH, svi laboratorijski rezultati su i u vlasništvu Oružanih snaga BiH.“

Iz Instituta su također potvrdili da nakon 2013. nisu primili nikakve nove zahtjeve za slične analize. Također navode da više nemaju stare rezultate jer dokumentaciju ne čuvaju dulje od pet godina.

Walter je također zatražio informacije o tome koje su namirnice tada analizirane, u koji su laboratorij poslani uzorci tla i kakvi su bili rezultati. Institut je izjavio da može provoditi analize teških metala u vodi i hrani, uključujući krumpir, ali nije dostavio rezultate prethodnih testova.

TESTIRANJE ZEMLJIŠTA IZVAN ZEMLJIŠTA ODLAGALIŠTA FINANCIRANOG OD STRANE UNDP-A

Federalni zavod za agropedologiju potvrdio je postojanje dvaju izvještaja o ispitivanju tla na području Glamoča.

Prvo, Ispitivanje kvalitete tla na vojnom poligonu Barbara u općini Glamoč, provedeno je u ožujku 2012. za potrebe Sterling International Grupe.

Drugo, Ispitivanje kvalitete tla izvan vojnog poligona Barbara u općini Glamoč (analiza fizikalnih i kemijskih svojstava tla), pripremljeno je u kolovozu 2016. za UNDP.

Zavod nije dostavio izvještaje.

„Institut nije ovlašten za njihov prijenos niti za dostavu njihovih pojedinačnih laboratorijskih nalaza, mjesta uzorkovanja i dubina, izmjerenih koncentracija ili stručnih mišljenja“, odgovorio nam je Ahmedin Salčinović, vršitelj dužnosti pomoćnika ravnatelja za pedologiju i melioraciju.

Zatim smo kontaktirali UNDP. Organizacija je potvrdila da je u srpnju 2016. godine, u sklopu projekta Primjena koncepta ljudske sigurnosti za stabilizaciju zajednica u Kantonu 10, potpisan ugovor o geodetskom snimanju zemljišta izvan vojnog poligona Barbara.

„Izvješće je, kako je i planirano, dostavljeno tadašnjem načelniku općine Glamoč, sada pokojnom gospodinu Radovanu Markoviću, i Radnoj skupini za izradu operativnih planova za poboljšanje sigurnosti zajednice“, naveo je UNDP u odgovoru našem portalu.

„S tim u vezi Vas upućujemo da kontaktirate Općinu Glamoč koja je u posjedu tog izvještaja.“

UNDP, prema navodima organizacije, nije ugovorio nova ispitivanja tla na području Glamoča od 2016. godine. Valter je 22. listopada od Općine zatražio cjelovito izvješće, laboratorijske rezultate, lokacije uzorkovanja i preporuke istraživača. Pitali smo jesu li nalazi predstavljeni vijećnicima i stanovnicima te jesu li na temelju njih poduzete ikakve mjere. Općina još nije odgovorila.

PROIZVOĐAČI KROMPIRA: O POLIGONU UGLAVNOM SLUŠAMO USMENE PRIČE

Glamočki krumpir jedan je od najpoznatijih poljoprivrednih proizvoda ove regije. Proizvođači okupljeni u istoimenoj udruzi redovito kontroliraju kvalitetu proizvoda, ali nemaju potpunu dokumentaciju o prethodnim ispitivanjima tla na vojnom poligonu.

„Informacije koje imam su prilično kontradiktorne. Uglavnom dolaze iz usmenih izvora. Nikada nisam imao priliku vidjeti nijedan pisani dokument“, rekao je za VOA Valter Siniša Šolak, predsjednik Udruge Glamočki Krompit. Prema njegovim riječima, fizikalne i kemijske analize krumpira provode se na Tehnološkom fakultetu u Banjoj Luci, dok se određeni testovi na viruse provode u Mostaru.

„Trenutno nema negativnih parametara, sve je u granicama normale i kvalitete“, kaže Šolak.

Šolak govori i o planovima za povećanje proizvodnje i suradnju s velikim trgovačkim lancima. Predstavnici Lidla posjetili su Glamoč i razgovarali s proizvođačima, ali svaka moguća suradnja zahtijevala bi veće količine i kontinuiranu opskrbu.

Kad je riječ o planiranom novom vojnom poligonu, Šolak kaže da ne želi donositi zaključke bez dokumentacije i stručne analize.

Jelka Vranješ, vijećnica u Općinskom vijeću Glamoča, kaže da ni vijećnici nemaju dovoljno informacija o prethodnim izmjerama zemljišta.

„To nije toliko dostupno javnosti, a ni nama vijećnicima, da sada možemo išta konkretno reći o tome. Najveći problem je nedostatak transparentnosti“, kaže Vranješ. Smatra da bi Ministarstvo obrane i Općina Glamoč trebali objaviti rezultate dosadašnjih istraga i informacije o mogućim posljedicama aktivnosti na poligonu.

„Opština Glamoč se jednostavno mora već jednom odlučiti šta joj je prioritetnije, da li razvoj opštine u smislu poljoprivrede, ili ova minsko-eksplozivna sredstva i poligoni na koje se uvijek vraćamo“, kaže Vranješ.

NOVO PROŠIRENJE OD 102 KVADRATNA KILOMETRA

Ministarstvo obrane BiH pokrenulo je aktivnosti vezane uz uspostavu novog vojnog poligona na području Glamoča, površine približno 102 četvorna kilometra. Za razliku od postojećeg poligona Barbara, koji se koristi za uništavanje zaostalih mina i eksplozivnih sredstava, novi kompleks bio bi namijenjen širim vojnim aktivnostima, uključujući obuku i vježbe.

Nikola Srdić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH, kaže da ovo pitanje nije bilo pred federalnim parlamentom tijekom njegovog mandata.

„Apsolutno ništa nismo razmatrali o ovom pitanju u Parlamentu Federacije“, kaže Srdić.

Za ranija istraživanja zemljišta, navodi, uglavnom je saznavao posredno.

„Nisam vidio niti jedan dokument koji sadrži bilo kakvo istraživanje, čak i da sam ga pročitao“, kaže Srdić.

Lokalna zajednica nije bila dovoljno informirana o planovima Ministarstva obrane. Srdić navodi da je početkom 2024. održan sastanak predstavnika Ministarstva i načelnika Glamoča, te da su vijećnici tek kasnije saznali koliki će prostor novi poligon za vježbanje zauzimati.

Srdić kaže da je, osim vojne obuke, poligon planiran za testiranje streljiva i oružja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i specijalizirane industrije. Smatra da takav vojni kompleks nije kompatibilan s razvojem poljoprivrede u Glamočkom polju.

„Općina mora donijeti stratešku odluku“, kaže Srdić. Također upozorava da bi stanovnici koji se osjećaju ugroženo vojnim aktivnostima mogli napustiti Glamoč.

Općinsko vijeće Glamoča je 2026. godine odbilo zahtjev za utvrđivanje javnog interesa za planirani vojni poligon.

„Općinsko vijeće odbilo je zahtjev Ministarstva obrane da se tamo pokrene ovaj poligon za vježbanje, što pozdravljam“, kaže Srdić.

NIKO NIJE ŽELIO DA ODGOVORI NA PITANJA VALTERA

Prikupljani su i potpisi građana protiv projekta. Ministarstvo obrane nije Valteru dostavilo dokumentaciju o planiranom poligonu, procjene njegovog utjecaja na okoliš i moguće daljnje korake nakon odluke Općinskog vijeća.

Valter je 14. listopada poslao pitanja Ministarstvu obrane, uključujući kabinet ministra Zukana Heleza i zamjenika ministra Aleksandra Goganovića, o prethodnim izmjerama zemljišta, uništavanju streljiva na poligonu Barbara i planiranom novom vojnom kompleksu. Kabinet zamjenika ministra za upravljanje resursima potvrdio je da je upit proslijeđen nadležnim službama.

Nakon odgovora Instituta za javno zdravstvo Republike Srbije i profesora Smiljanića, 20. listopada smo Ministarstvu poslali dodatna pitanja o laboratorijskim analizama iz 2013. godine, istraživanjima koje je financiralo Ministarstvo te rezultatima naknadnih kontrola.

Dva dana kasnije poslali smo zahtjev za studiju koju je profesor Smiljanić spomenuo.

Ministarstvo nije dostavilo tražene dokumente niti odgovorilo na pitanja o tome je li provedena sanacija zemljišta nakon ranijih nalaza, jesu li testiranja nastavljena i kakvi su njihovi rezultati.

Prvo smo pisali Općini Glamoč 14. listopada. Tražili smo informacije o prethodnim istraživanjima, suradnji s Ministarstvom obrane, prijavama građana o detonacijama i planiranom novom vojnom poligonu.

Također smo zatražili Izjavu o razumijevanju i suradnji s Ministarstvom obrane, o kojoj se raspravljalo na sjednici Općinskog vijeća 17. rujna 2013., kao i informacije o svim poduzetim radnjama zbog onečišćenja i štete od detonacija. Zatražili smo intervju s načelnikom Nebojšom Radivojšom.

Dodatni zahtjev za izvještaj o zemljištu iz 2016. godine poslali smo 22. oktobra. Opština nije odgovorila.

Walter je također kontaktirao Sterling International Group 18. listopada, tražeći izvješće o ispitivanju tla iz 2012., laboratorijske rezultate i informacije o tome kome su nalazi dostavljeni. Tvrtka također nije odgovorila.

Pitanja smo poslali i Ministarstvu graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona 10, tražeći informacije o ranijim inspekcijskim nadzorima, analizama zemljišta i vode, prostornoj dokumentaciji i saglasnostima za novi vojni poligon. Odgovor također nismo dobili.

Ministarstvo obrane, koje je financiralo laboratorijska ispitivanja i dobilo stručnu studiju, nije dostavilo rezultate koji bi nam omogućili da utvrdimo trenutno stanje zemljišta na poligonu. Također nismo dobili izvješće o zemljištu izvan poligona, koje je UNDP dostavio Općini Glamoč 2016. godine.

U međuvremenu je predložen novi vojni poligon na površini od oko 102 četvorna kilometra. Općinsko vijeće odbilo je zahtjev Ministarstva obrane, a stanovnici Glamoča još uvijek nemaju pristup kompletnoj dokumentaciji o prethodnim izmjerama zemljišta.

Valterportal.ba