Najviše ih ima Tuzlanska županija – čak 6837, dok Unsko-sanska raspolaže sa svega 23. Sarajevska županija ima 1108 skloništa, Zeničko-dobojska 1003, Srednjobosanska 1204, Hercegovačko-neretvanska 2606, Posavska 258, a Hercegbosanska 494
BiH raspolaže tisućama skloništa i zaklona koji bi u slučaju prirodnih nepogoda, kemijskih incidenata ili ratnih djelovanja trebali služiti za zaštitu stanovništva i materijalnih dobara, ali je upitna njihova funkcionalnost. Prema službenim podacima, u FBiH postoji 160 skloništa osnovne i 16.060 skloništa dopunske zaštite, a samo dva ispunjavaju sve tehničke uvjete.
U RS-u većina je skloništa zapuštena, s neispravnim instalacijama, a mnoga se koriste u komercijalne svrhe. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o infrastrukturi koja je zapostavljena, a da prevencija i sustavno održavanje gotovo i ne postoje.
Raspodjela skloništa
Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara FBiH te uredbom Vlade o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa regulirana su pitanja zaštite ljudi i materijalnih dobara od zračnih, raketnih, topovskih i drugih napada, kao i upotreba radioaktivnih kemijskih i bioloških sredstava, odnosno nastanka opasnosti od tih sredstava uslijed tehničko-tehnoloških nesreća.
Reguliran je i smještaj evakuiranih građana u slučaju prirodne i druge nepogode. U mnogim općinama skloništa su prenamijenjena za druge svrhe.
